Dostupni linkovi

Neuspjeh političkih razgovora o ustavnim reformama, zatim atmosfera stvorena u Republici Srpskoj nakon krivične prijave protiv premijera RS Milorada Dodika dodatno su pogoršali sigurnosnu situaciju u Bosni i Hercegovini. Tome su doprinijele i izjave kako se navodno "naoružavaju Bošnjaci", ili kako je nekim građanima BiH milije oružje od demokratije.

Bošnjaci u BiH naoružavaju se u tajnosti s ciljem izazivanja haosa u zemlji, tvrdi predsjednik boračke organizacije RS Pantelija Ćurguz. O informacijama o naoružavanju naročito ekstremnih snaga Bošnjaka, Ćurguz kaže:
„Ova informacija apsolutno govori da je ukupna bezbjednost ne samo RS nego ukupnog prostora, da kažem najblaže, djelimično ugrožena imajući u vidu činjenicu da se ipak na neki način zvecka oružjem.“
Također, za medije u RS Ćurguz je kazao kako još uvijek funkcioniše ratna komanda Armije BiH, te da se bošnjački politički vrh nikada nije odrekao svojih ratnih ciljeva, te da se naoružavanje odvija putem unije bosanskih džemata.
Penzionisani general Armije BiH Vahid Karavelić kaže kako je ovaj potez samo skretanje pažnje s onoga što se dešava oko premijera RS Milorada Dodika:
„Jedan od razloga može biti skretanje političke i medijske pažnje i rasterećenje ovog postupka od strane premijera Vlade RS Milorada Dodika na ovaj njegov gaf koji je uradio na ovom sastanku u Mostaru. Drugi razlog može da bude da ustvari, pošto je zadnjih mjeseci bilo jako puno informacija o navodnom naoružavanju lovačkih društava u RS, o naoružavanju policije, to što oni rade da ustvari napadnu i drugu stranu.“

Problem je tamo, s njihove strane, u RS. Prema evidencijama koje su dostupne javnosti, naoružavanje pojedinaca vrši se posebno, ubrzano i u većem broju preko lovačkih udruženja, preko zaštitarskih agencija.
Ismet Dahić, nekadašnji čelni čovjek sarajevskog Ministarstva unutrašnjih poslova, kaže kako nema niti govora o nelegalnom naoružavanju u Federaciji:

„Niti to ko radi, niti se o tome govori, niti ima bilo kakvih ideja ili kakvih želja za nekakvim naoružavanjem i razračunavanjem radi nekakvih ideoloških ciljeva koje sprovode Dodik i njegovi nekakvi „pantelije“, ne znam ni kako se zovu. Problem je tamo, s njihove strane, u RS. Prema evidencijama koje su dostupne javnosti, naoružavanje pojedinaca vrši se posebno, ubrzano i u većem broju preko lovačkih udruženja, preko zaštitarskih agencija. Dopušteno je pored kratkog oružja i dugo oružje.“
U proteklih pola godine u BiH su kružile informacije o tome kako se različite skupine ilegalno naoružavaju. Tako su, između ostalog, i Centar za bliskoistočne i balkanske studije iz Ljubljane IFIMES, te mediji u Federaciji BiH tvrdili kako se policija RS tajno naoružava u okviru priprema za osamostaljivanje. S druge strane, direktor policije Federacije BiH Zlatko Miletić tvrdio je kako postoje ekstremne grupe muslimana u BiH, nazvane selefije, koje su spremne da izvedu terorističke napade s političkom pozadinom.
O naoružavanju ekstremnih bošnjačkih skupina nedavno je pisao i Glas Srpske, koji kaže kako se naoružavanje obavljalo od 2006. godine putem džemata u Austriji, a u BiH je, tvrde, dostavljano u mrtvačkim sanducima pogrebnog društva. Prema pisanju Glasa Srpske, u jednom od dokumenata je i zapisnik o primopredaji naoružanja i novca u Zavidovićima, 9. januara 2007. godine, između Ismeta Dahića i Reufa Tabakovića, kojim je potonji preuzeo, između ostalog, više od stotinu automatskih pušaka, tri sanduka ručnih bombi, 50 pištolja, te eksploziv.
Dahić, pak, tvrdi kako je riječ o izmišljotinama, te da međunarodne snage prate dešavanja u BiH:

„Tu je i EUPIM, tu je međunarodna policija, tu je SFOR, tu su kontigenti mirovnih snaga koji imaju informacije i oni to drže pod kontrolom šta god mi činili. Tu nema nikakve priče o bilo kakvom naoružavanju, posebno, Bože sačuvaj, ti nekakvih ekstremista, koje samo oni iz RS vide u Sarajevu i u Bosni.“

NATO održava kontakt s ovim agencijama i naše je viđenje da Bosna i Hercegovina ne predstavlja značajan rizik po svoje susjede i nije ništa rizičnija od ostalih zemalja u regiji.
Glasnogovornik NATO-a Derek Čepel kaže:
„NATO-va odgovornost nije da bude policajac u BiH. Ova zemlja ima kompetentne agencije za sigurnost kao što su SIPA, OSA, oružane i policijske snage i pitanja o posjedovanju ilegalnog naoružanja treba uputiti organima sigurnosti. Međutim, NATO održava kontakt s ovim agencijama i naše je viđenje da Bosna i Hercegovina ne predstavlja značajan rizik po svoje susjede i nije ništa rizičnija od ostalih zemalja u regiji.“
U Agenciji za istrage i zaštitu BiH, kao ni u federalnom MUP-u nisu htjeli komentarisati Ćurguzove navode.
Iako je predsjednik SDA Sulejman Tihić dramatično boračkim organizacijama u BiH nedavno kazao kako je naša javnost prije spremna na puške nego na dogovor o podjeli BiH, informacija o bilo kakvim agresivnim potezima s jedne ili druge strane nema. Član parlamentarne Komisije za odbranu i sigurnost BiH Slobodan Šaraba kaže kako nema informacija o naoružavanju, ali i da ih onaj ko ima - mora predočiti:

„Ja u ovome trenutku nemam nikakve informacije o tome da postoje neke grupe koje se naoružavaju. Naravno, ukoliko imaju neke informacije i ukoliko ih bilo ko ima, bilo bi dobro da se te informacije provjere i da nadležni organi reaguju na takve priče. Te priče u BiH mogu samo dovesti do povećanja tenzija. Gospodin Ćurguz je ozbiljan čovjek koji, ukoliko je to rekao, ja vjerujem da on ima odgovarajuće informacije.“
Detaljnije informacije Ćurguz će, kako je najavio, objaviti na skoroj press konferenciji. Tada bi se moglo saznati i ko je, kada i kako naoružavao ekstremne snage među Bošnjacima, kao i to na koji način je krivična prijava protiv Milorada Dodika dio ovog projekta.
  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG