Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Prijem u MAP pokrenuće rješavanje problema


Ministarski sastanak u Talinu, 23. april 2010.
Ministri vanjskih poslova država članica NATO-a saglasili su se u četvrtak da prime Bosnu i Hercegovinu u Akcijski plan za članstvo (MAP), ali pod uslovom da što prije popiše vojnu imovinu. Mnogi su mišljenja da će opredijeljenost BiH za euroatlantske integracije prevagnuti u odnosu na političke igre, te da je približavanje NATO-u korisno za cijelu regiju, a ne samo BiH.

Sven Alkalaj, Foto: Midhat Poturović
Od tri ključna uslova koja je trebala ispuniti za dobijanje Akcionog plana za ulazak u NATO, BiH je ispunila dva. Vojna imovina koja još nije uknjižena kao državna ostaje uslov koji treba hitno ispuniti, objasnio je nakon sastanka u Talinu ministar vanjskih poslova BiH Sven Alkalaj:

„Bila su jasna tri uslova - uništavanje eksplozivnih materijala i uništavanje pokretne vojne imovine, određivanje kontigenta vojnika BiH koji se upućuju misiju ISAF, znači u Afganistan, i ovaj treći - da se 69 perspektivnih lokacija uknjiže na Ministarstvo odbrane. Manji uslov - da prvi ciklus počne onda kada se tih 69 lokacija uknjiži.“


Iako je BiH dobila Akcioni plan za članstvo u NATO-u uvjetno, član Predsjedništva BiH Željko Komšić ocijenio je da je to napredak za BiH. Komšić smatra da će uslovi biti ispunjeni nakon oktobarskih izbora, te upozorava da je dobijanje statusa MAP-a stvorilo i dodatne obaveze za BiH, najprije da riješi pitanje nepokretne vojne imovine, te izvrši reformu ustava na način da zemlja postane funkcionalna, kako se očekuje od jedne članice EU i NATO-a.

Ministar odbrane BiH Selmo Cikotić vjeruje da će se pitanje imovine riješiti uskoro:

„Postoji činjenica da se potpuno rješavanje tog pitanja vrlo često dovodi u kontekst nekih drugih pitanja, ali ja vjerujem u sposobnost BiH da u narednih par mjeseci do kraja politički i pravno definira status ovih lokacija. Njihov status suštinski nije sporan ni za jednu od političkih opcija u BiH i ja smatram da ćemo mi u narednih par mjeseci ispuniti te uslove i krenuti u prvi godišnji program u okviru MAP-a i nastaviti svoje kretanje ka punopravnom članstvu u NATO-u.“

Visoki predstavnik i specijalni predstavnik EU u BiH ocijenio je da je Akcioni plan za NATO veoma važna garancija sigurnosti za građane u BiH. Glasnogovornica Ureda visokog predstavnika Ljiljana Radetić:

„Visoki predstavnik i specijalni predstavnik je također pozvao organe vlasti u BiH da iskoriste odluku iz Talina kako bi stvorili politički zamah koji bi rezultirao zaključenjem sporazuma o nepokretnoj vojnoj imovini u skladu sa Zakonom o odbrani BiH, kako bi država BiH postala vlasnik vojne imovine neophodne za buduće odbrambene svrhe.“

Branko Vukelić
Politička odluka

Hrvatska, koja je članica NATO-a, spremna je pomoći BiH kako bi u što kraćem roku ispunila uslove koje propisuje Akcioni plan, kaže ministar odbrane R Hrvatske Branko Vukelić, koji je danas boravio u Sarajevu:

„Put BiH prema euroatlantskim integracijama, put prema članstvu u NATO savezu je u interesu i BiH, ali je i u interesu Hrvatske i svih zemalja u ovoj regiji. To je put ka daljnoj stabilnosti svih ovih prostora - i zbog toga Hrvatska je davala, daje i davat će u budućnosti punu podršku.“


Vojni analitičar Enver Kazazović ocjenjuje da će zeleno svjetlo koje su članice NATO saveza dale BiH za početak procesa ulaska u ovu organizaciju pokrenuti lavinu rješavanja problema ne samo u BiH nego i u regionu:

„To je politička odluka, tu malo ima vojnog. To je u suštini politička odluka donesena iz političkih motiva - i zato mislim da je dobra vijest. Jer BiH je društvo opterećeno raznim poteškoćama - društvenim, ekonomskim, političkim. Najmanje su tu vojne teškoće jer reforma odbrane je bila vrlo uspješna. Prema tome, to je najmanji problem. Ali NATO, kao jedan kolektivni garant na evropskom kontinentu, normalno ne želi da na neki način uzme u svoje članstvo državu koja je slaba ili koja je podložna nekim unutrašnjim krizama koje mogu biti kobne, tako da ova odluka u Talinu, zapravo, je odluka koja pospješuje proceduru rješavanja nekih pitanja u BiH koja su BiH silno operećivala. Čitav proces je vezan za zapadni Balkan - Slovenija je već u NATO-u, Hrvatska je u NATO-u, Crna Gora, BiH i Srbija su tu na vratima itd., i kad jednog dana taj proces bude zaokružen, dolazi do jednog potpuno novog odnosa koji 100 posto da će svima biti bolji nego ovo što je danas ili ono što je bilo jučer. I to je ono što u svemu najviše raduje.“


Armin Kržalić
, iz Centra za sigurnosne studije, smatra da BiH ne bi dobila zeleno svjetlo za Akcioni plan bez obećanja bh. političara da će ispuniti ono što se od njih očekuje:

„Američka politika je možda već dobila obećanja od političkih lidera da će taj uslov biti ispunjen i zbog toga se stavio taj uslov - i smatramo da će doći do dogovora oko imovine. Sigurno su data obećanja da će se to zavštiti, zato smo i dobili poziv u MAP.“


Poslanik Evropskog parlamenta i potpredsjednik delegacije EP za odnose sa Jugoistočnom Evropom Jelko Kacin prokomentarisao je da je prijem BiH u Akcioni plan NATO-a jasna poruka i priznanje naporima BiH da kreira svoju budućnost kroz euroatlantske integracije, te da BiH uživa povjerenje da kao cjelovita i funkcionalna zemlja može biti dragocjeni izvoznik stabilnosti, ne samo u regiji nego i u globalnoj sigurnosti.

*****
Pročitajte i ovo:
BiH dobila zeleno svjetlo za MAP
BiH predala zahtjev za Akcioni plan za članstvo u NATO
BiH u NATO tek poslije političkog pomaka
Umereni optimizam nakon špansko-turske misije u Beogradu
  • 16x9 Image

    Mirna Sadiković

    U novinarstvu je od 1994. Na Tuzlanskoj televiziji stiče prva novinarska iskustva kao reporter, a potom radi i kao urednik do 1999. Radila je na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji "Nezavisnih novina", a 2001. postaje dio ekipe Radija Slobodna Evropa. Obrađuje političke i ekonomske teme.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG