Dostupni linkovi

Ministar obrane BiH Selmo Cikotić izjavio je u srijedu u Sarajevu da u zemlji, opretećenoj nizom zastoja u reformama, ne postoji razmimolilaženje oko značaja članstva u EU i NATO-u. On je, također, ocijenio da bi BiH za dvije do tri godine mogla dobiti poziv za članstvo, uprkos ranijim procjenama da će se to dogoditi 2015. "Put ka NATO-u je obaveza, ali ne samo Ministarstva obrane nego svih institucija BiH" izjavio je komandant NATO štaba u Sarajevu, brigadni general Sabato Ericco.

U Bosni i Hercegovini u ovom trenutku postoji konsenzus svih političkih struktura da je članstvo u NATOsavez strateški cilj zemlje na kojem treba aktivno raditi. Ustavna reforma i pitanje državne imovine najvažniji su uvjeti koji su postavljeni pred vlasti BiH, kaže ministar obrane BiH Selmo Cikotić:

Selmo Cikotić, Foto: Midhat Poturović
„Ustavna reforma se i dalje pominje kao nešto što je kao okvir koji će biti potrebno proširiti i promijeniti da bi BiH ispunila sve uslove da uđe u NATO. Ali ono što primarno moramo riješiti jeste definirati status nepokretne imovine i završiti implementaciju sporazuma o pokretnoj vojnoj imovini. Naravno, ostaje tu i niz drugih aktivnosti, ali ono što je danas bilo posebno potencirano kao izostanak napretka BiH prema NATO-u vezivalo se za donošenje važnih političkih odluka prije svega u Parlamentu BiH.“

Protekli mjesec Predsjedništvo BiH podnijelo je formalni zahtjev za učešće u Akcionom planu za članstvo u tzv. MAP Process, što je jedan od mehanizama kojim NATO omogućava daljni ulazak u samu alijansu. Komandant NATO štaba u Sarajevu, birgadni general Sabato Errico:

Sabato Ericco, Foto: Midhat Poturović
„To je jedna obveza koja zahtijeva ne samo aktivnosti Ministarstva obrane nego svih institucija BiH. Jedan od osnovnih zadataka Komande NATO štaba u BiH je pomoći u reformi obrane.“


U proces priključivanja BiH u NATO savez potrebno je uključiti sve aspekte bosanskohercegovačkog društva. Nije dovoljna aktivnost samo organa vlasti, ističe Hamza Višić, predsjednik Alumni Asocijacije „Maršal Centar“.

„Rješenje je da organi vlasti otvore ovaj proces ka nevladinim organizacijama, ka medijima, ka akademskoj zajednici i da i jedni io drugi i treći imaju punu podršku i punu ulogu bilo kao korektiva, bilo kao nekoga ko će afirmisati ovaj proces. imajući u vidu da ulazak u NATO jeste dobrobit za cijelu bh. zajednicu, a ne samo za političku elitu ili partijske igrače.“

Hamza Višić, Foto: Midhat Poturović
Zemljama koje ušle u NATO višestruko je porastao broj stranih investicija koje se mogu mjeriti u milijunima eura, dodaje Višić:

„Članstvo u NATO-u prvo donosi sigurnost, sigurnost otvara prostor dolasku kapitala - jer kapital je, ustvari, najveći kukavica i kao takav ide samo tamo gdje je na sigurnom. Ako se ozbiljno shvati proces Akcionog plana ulaska u članstvo, vi ćete vidjeti da će indeksi na sarajevskoj i banjalučkoj berzi sigurno porasti i da će investicije biti puno, puno veće nego što su to sada.“

Ministar Cikotić također naglašava kako bi se sadašnji različiti etnički interesi u BiH najbolje ostvarili ulaskom BiH u punopravno članstvo u NATO, a time bi i svim građanima bilo bolje:

„Sve druge opcije vode nazadovanju, vode nestabilnostima i vode krizama, i to je ono što je nepodijeljen dojam koji je dosad u radu ove asocijacije bio prisutan i sasvim sigurno čitava se država BiH, sa svim svojim strukturama, sa civilnim društvom, sa nizom nevladinih organizacija, kreće prema NATO-u. To zaista nije niti privilegija, niti obaveza samo jednog ograničenog broja državnih sigurnosnih ili odbrambenih struktura.“


Ukoliko vlasti BiH budu ispunjavale zadate uvjete u planiranom roku, BiH bi mogla pristupiti NATO savezu najkasnije u iduće tri godine.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG