Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Stotine porodica pred iseljenjem iz privremenog smještaja


Banjaluka, arhiv, foto: Erduan Katana
Gotovo 800 izbjeglih i raseljenih porodica koji žive u napuštenim stanovima nad kojima ne postoji stanarsko pravo u Republici Srpskoj moglo bi se ponovo naći na vjetrometini nakon usvajanja entitetskog zakona o državnim stanovima nad kojima ne postoji zakonsko pravo. Posebno se upozorava na slučajeve izbjeglica iz Hrvatske koji žive u tim stanovima, a u Hrvatskoj nisu imali riješeno stambeno pitanje, ili im je uništena imovina ili su izgubili stanarsko pravo.

U Republici Srpskoj ima oko 900 napuštenih stanova nad kojima ne postoji stanarsko pravo, čija je vrijednost blizu 25 miliona maraka. Do sada je tim stanovima raspolagalo entitetsko Ministarstvo za izbjeglice i raseljena lica, tako da je većina korištena za privremeni smještaj za izbjegle i raseljene porodice.

Usvajanjem entitetskog zakona o državnim stanovima nad kojim ne postoji stanarsko pravo pravo raspolaganja biće podijeljeno između eniteta Republika Srpska, javnih preduzeća i ustanova, te fonda stanovanja što će zavisiti od toga ko je ulagao u izgradnju stanova, ili stekao pravo raspolaganja.

U udruženjima izbjeglica strahuju da će zbog obaveze iseljenja sadašnji stanari tih stanova izvući deblji kraj. Predsjednik Udruženja izbjeglih Srba iz Hrvatske i Krajine Petar Džodan pita odgovorne zbog čega napušteni stanovi ne bi bili iskorišteni da se riješi stambeno zbrinjavanje onih koji nemaju gdje da se vrate u Hrvatsku:

„Mislim da je Ministarstvo bilo dužno dosad već nešto napraviti onima koji su u tim stanovima i da im je trebalo neku alternativu riješiti. Ali očito da je to sve pušteno bilo. Da se stvari rješavaju presporo za onoga čije se kože tiče, to moram reći stvarno - i na sve moguće načine da se određeni poslovi zadrže.“
Ovo što kažu da će fond smještavati socijalne slučajeve, borce, to je opet bacanje prašine u oči bijede i sirotinje. Tu će opet da dolaze tatini sinovi i politički podobni ljudi.


U Savezu udruženja izbjeglica i raseljenih lica Republike Srpske zahtijevaju razgovore sa Vladom Republike Srpske kako bi se pitanje napuštenih stanova riješilo u korist onih koji trenutno u njima žive. Predsjednik Saveza Veljko Stevanović navodi kako te porodice već godinama žive u neizvjesnosti, te da su zaslužile trajno rješenje stambenog pitanja:

„On ima svu urednu dokumentaciju i papirologiju da je njegova imovina uništena sto posto. Ovo što kažu da će fond smještavati socijalne slučajeve, borce, to je opet bacanje prašine u oči bijede i sirotinje. Tu će opet da dolaze tatini sinovi i politički podobni ljudi.“

Dodijeliti stanove opštinama


Stevanović predlaže i drugu mogućnost za napuštene stanove, a to je da se u cijeloj Bosni i Hercegovini ponovo otvori mogućnost podnošenja zahtjeva za povrat stanarskih prava:
Politika ih je dovela u situaciju da se ljudi vješaju, žive privatno po šupama negdje, plaćaju kiriju itd. A 40 godina su radili da bi zaradili taj stan.


„Negdje oko 8.000 ovih stanova ima na prostorima Federacije BiH. Ima oko 1.000 u RS. Znate šta smo mi uradili od te populacije? Politika ih je dovela u situaciju da se ljudi vješaju, žive privatno po šupama negdje, plaćaju kiriju itd. A 40 godina su radili da bi zaradili taj stan.“

U Ministarstvu za izbjeglice i raseljena lica Republike Srpske ističu kako nema mogućnosti za ponovno pokretanje priče o stanarskim pravima. Ipak, u Ministarstvu potvrđuju da će dio napuštenih stanova biti iseljen. Ministar Omer Branković navodi kako je u tim stanovima smješteno blizu 800 izbjeglih i raseljenih porodica:

„Još zakon nije usvojen. Kad se usvoji, daće se neki prelazni period od šest mjeseci do godinu dana, u kojem mi imamo obavezu da smjestimo ta raseljena i izbjegla lica koja ispunjavaju uslove. Dakle, niko neće biti na ulici, mi ćemo sva ta lica smjestiti.“

O tome da li ipak postoji mogućnost da sadašnji stanari ostanu u napuštenim stanovima, Branković kaže:

„Po zakonu, koliko sam ja informisan, mi vraćamo stanove organizacijama koje su bili vlasnici, dakle lokalnim zajednicama, preduzećima itd. - i oni odlučuju. Tako je u Federaciji isto provedeno. Oni odlučuju kome će dati. Ako vraćamo Banjoj Luci, Banja Luka kao grad odlučuje za svoje ljude itd. Ja se isto slažem da bi neki prioritet trebali imati ovi ljudi, a da li će do toga doći stvarno ne znam.“

U opoziciji najavljuju da će tražiti da se nepotraživani stanovi dodijele opštinama. Poslanik SDS-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Lazo Marić mišljenja je da bi onda pojedine opštine mogle da riješe obaveze prema vlasnicima stanova koji su uništeni u ratu:

„Takav su slučaj Brod, Derventa, Modriča i još neke opštine, tako da su se ove lokalne zajednice našle pred velikim problemima, imaju velike obaveze - Brod otprilike oko dva miliona maraka, Derventa desetak miliona maraka - i ovaj zakon mora da se usvoji.“

No, pitanje je kada bi zakon o napuštenim stanovima mogao biti usvojen s obzirom na stalne primjedbe koje stižu na njegov sadržaj. Do sada je već povlačen nekoliko puta iz skupštinske procedure uz obrazloženje da su potrebne dodatne konsultacije.
  • 16x9 Image

    Milorad Milojević

    Diplomirao je 2003. kao prvi diplomirani novinar sa Univerziteta u Banjaluci. Novinarstvom se počeo baviti 1999. na banjalučkoj Alternativnoj televiziji. Godine 2002. postaje dopisnik RSE iz Banjaluke. Obrađuje političke i društvene teme.

XS
SM
MD
LG