Dostupni linkovi

Vanredna vijest

U BiH hiljade 'nepostojeće' djece


Porodica Mešković, 20. avgust 2010, foto: Ivan Katavić
Prema procjenama međunarodnih organizacija, u Bosni i Hercegovini živi oko 6.000 djece koja nikada nisu upisana u matične knjige rođenih. To znači da ta djeca pravno ne postoje, u zvaničnim knjigama nemaju imena i prezimena, niti bilo koje drugo pravo, kao što su zdravstveno osiguranje, dječiji doplatak itd. U najbrojnijoj populaciji neupisane djece u matične knjige rođenih spadaju Romi.

Salih Mešković i Rajka Mujić u braku su šest godina i imaju troje malodobne djece. Žive u sarajevskom naselju Nedžarići. Salih je državljanin BiH i jedini ima osobne dokumente. Supruga Rajka ima samo rodni list, dok djeca nemaju ništa jer nisu na vrijeme upisana u matične knjige rođenih:

„Dijete pet godina, a ništa se nije dobilo pošto nije upisano dijete. Ne dobija se na nijedno dijete ništa od socijale, dječiji doplaci i to.“


Supruga Rajka rođena je u Srbiji. Nema državljanstva, niti osobnu kartu. To je bila i osnovna prepreka da se djeca na vrijeme upišu u matične knjige rođenih. Kada se djeca razbole, Rajka kaže da ih nema kome odnijeti jer nema za njih knjižicu, niti novca da plati liječnika:

„Kad idem kod doktora traži mi za svaki pregled 40 maraka. I tako kad se djeca razbole, ja ne mogu ih odnijeti kod doktora, uzimam neki sirup i tako nešto i dajem mu.“

Ova obitelj javila se prije dva mjeseca udruženju „Vaša prava“ i u toku je procedura njihovog naknadnog upisa, kaže jedna od pravnica ovog udruženja Mira Lazić.

„Prvi korak koji smo poduzeli kod porodice jeste upis majke, koji je u proceduri - pribavljanje dokumenata. Morali smo da pribavimo i od oca, od majke i razna uvjerenja da bismo je mogli upisati u knjigu rođenih i državljana BiH da bi mogla dobiti ličnu kartu. Još uvijek nije završeno, predato je, a nakon njenog rješavanja će se ići sa upisom u matične knjige za troje djece.“

Komplicirana procedura


Sličnu sudbinu kao obitelj Mešković ima i Džejna Hasić iz Tuzle. Džejna kaže da je rođena u kući i majka je nije nikada upisala u matičnu knjigu rođenih. Nije upisana ni njena dvogodišnja kćerka. Naknadni upis odraslih je posebno kompliciran jer zahtijeva sudski proces, DNK analizu i ogromnu papirologiju. Sve košta, a novca niotkud, kaže Džejna:

Edad Mehić, Sarajevo, 20. avgust 2010, foto: Ivan Katavić
„Ova država što je prema meni, gdje god sam otišla, na svaka vrata - znači Živinice, Tuzla Banovići, samo su mi rekli: ’Ti nemaš svoje zvijezde.’ Je li to država? To nije nikakva država. Niko se ne pita imaš li, možeš li, samo kažu treba ti hiljadu i dvjesto za upis, i šesto... A gdje to meni? Otkle?“

Obitelj Mešković i Hasić samo su dio mnogobrojnih slučajeva u BiH koji se suočavaju sa sličnim problemima.

Najveću ulogu u rješavanju pomenutih slučajeva imaju međunarodne organizcije u BiH. UNHCR od 2008. godine aktivno radi na ovom problemu i do sada ima zavidne rezultate. Edad Mehić, asistent u Odjelu za zaštitu UNHCR-a:

„Do sada od samog početka projekta završeno je 1466 procedura za 875 ljudi. Od toga 345 je bilo naknadnih upisa u matične knjige, 51 redovni upis, i 242 upisa u knjigu državljana.“


U Republici Srpskoj nedavno je donesen novi Zakon o matičnim knjigama kojim je zaokružena procedura utvrđivanja identiteta novorođene osobe, a ona traje u najdužem slučaju 60 dana. Za nepoštivanje zakona predviđene su i novčane kazne u iznosu od 50 do 150 KM.
"Svako dijete i svaka porodica ili osoba koja nije upisana može biti problem i za nju samu i zednicu i zbog toga mislimo da i dalje moramo osmišljavati neku akciju i vidjeti u čemu je uzrok“, navodi Saliha Đuderija, pomoćnica ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH.


„ Maltene, kazne su usaglašene sa Zakonom o prekršajima. Ono što nas posebno raduje je da su ove odredbe kao dobra rješenja prepoznate čak i od onih kategorija koje su možda najugroženije, odnosno koje su najmanje dosad poštovale ove obaveze“, kaže Stojanka Ćulibrk, pomoćnica ministra za upravu i lokalnu samoupravu RS.

„Problem neupisa u matične knjige rođenih je jedan od vrlo ozbiljnih problema i država mora eliminisati takvu pojavu. I mi smo upravo na taj način pristupili ovom problemu i u narednim periodu nastojaćemo da ga svedemo na minimum. Iako broj osoba o kojima mi govorimo nije toliko veliki, ali svako dijete i svaka porodica ili osoba koja nije upisana može biti problem i za nju samu i za zajednicu i zbog toga mislimo da i dalje moramo osmišljavati neku akciju i vidjeti u čemu je uzrok“
, navodi Saliha Đuderija, pomoćnica ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH.

Problem je posebno izražen među Romima koji nemaju zdravstveno osiguranje, kaže Indira Bajramović, predsjednica Udruženja žena Romkinja „Bolja budućnost“ iz Tuzle.

„Predstavlja nam problem to kad se žena koja nema zdravstvene knjižice porodi u bolnici, onda ona ne može dobiti otpusnu listu iz bolnice, a znate da za upis u matičnu knjigu treba otpusna lista iz bolnice i trebaju lične karte oba roditelja. Isto tako jedan od razloga je i nedostatak upravo tih ličnih karti.“

U BiH problem bezimene djece godinama je ignoriran, a problem upisa u matične knjige rođenih imaju samo još Indija, Pakistan, Afrika i Južna Amerika.
  • 16x9 Image

    Ivan Katavić

    Od 2005. suradnik redakcije sarajevskog dopisništva Radija Slobodna Europa. Najčešće obrađuje teme iz života običnih ljudi, kulture i sporta. Dobitnik treće nagrade Regionalnog radijskog festivala u Tuzli 2008. za priču o vjerskoj toleranciji u BiH, te dobitnik specijanog priznanja UNICEF-a 2012. za novinarski doprinos kampanji "Pravda za svako dijete".

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG