Dostupni linkovi

Kožemjakin: Manjinama u BiH se manipuliše


Boris Kožemjakin
Bosna i Hercegovina još nije provela odluku Evropskog suda za ljudska prava i time omogućila nacionalnim manjinama kandidovanje za Predsjedništvo BiH i Dom naroda državnog parlamenta.

Podsjetimo: Ustavom BiH manjine nemaju jednaka prava kao tri konstitutivna naroda i tretiraju se kao „ostali“. To je jedan od razloga zbog kojeg teže dolaze do posla, a i oni pripadnici manjina koji su u vlasti, zastupaju stranačke a ne interese zajednice iz koje dolaze.

Zbog kršenja ljudskih prava, nacionalne manjine se vrlo često odlučuju da napuste BiH, zemlju u kojoj su već stotinama godina živjeli njihovi preci. O svemu ovome u intervjuu za RSE govori Boris Kožemjakin, predsjednik Jevrejske opštine u Sarajevu.

RSE: Kako žive nacionalne manjine u galvnom gradu BiH?

Kožemjakin: Nažalost, čini mi se ipak različito, kako koja nacionalna manjina. S aspekta jevrejske nacionalne manjine, ona živi organizovano u okviru Jevrejske zajednice BiH, odnosno tačnije - Jevrejske opštine u Sarajevu. I tu nema bitnih problema s obzirom da živimo organizovano i pokušavamo da sve probleme koje imaju pojedinci kao pripadnici nacionalne manjine da artikulišemo kroz zajedničko djelovanje unutar naše zajednice. Međutim, ono što tišti nacionalne manjine to je njihov položaj u glavnom gradu BiH, kao što je i u cijeloj državi, jeste da dovoljno nisu zastupljeni u određenim strukturama, a istovremeno i predstavnici nacionalnih manjina koji participiraju u vlasti ne artikuliraju ono što nacionalne manjine tišti kao problem, počevši od obrazovanja, finansiranja, upotrebe pisma, jezik, kulturnih manifestacija koje manjine organizuju i slično.

RSE: Ono za što se nacionalne manjine nisu uspjele izboriti u BiH jesu pred Evropskim sudom za ljudska prava, ali i bh. vlasti još uvijek nisu primijenile tu odluku. Vjerujete li da će to biti uskoro?

Kožemjakin:
Morao bih da vjerujem, iako sve ono što se dešava nakon presude Suda u Strazburu govori u suprotnom pravcu. Naime, ovdje ne postoji politička volja da se dese ustavne promjene, koje su neminovne - ne samo zbog nacionalnih manjina kao takvih nego zbog manjina koje su na određenom terit
Ovdje ne postoji politička volja da se dese ustavne promjene, koje su neminovne - ne samo zbog nacionalnih manjina kao takvih nego zbog manjina koje su na određenom teritoriju BiH na određen način u potcijenjenom položaju.
oriju BiH također na određen način u potcijenjenom položaju. Tu, recimo, mislim na Bošnjake i Hrvate u RS, odnosno Srbe u FBiH. Nacionalne manjine su, nažalost, u takvom položaju da im ustavna prepreka ne dozvoljava afirmaciju i da budu predstavljene na adekvatan način kako u Predsjedništvu BiH, tako i u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, posebno na određenim izbornim funkcijama. Vlasti u BiH vrlo teško žele da zagrizu u kolač ustavnih promjena, s obzirom da tu postoje različite percepcije. Neki smatraju da treba samo primijeniti odluku Suda u Strazburu i samo dati manjinama određena, kozmetička prava, dok drugi smatraju da Ustav treba promijeniti iz temelja da bi se stvorila funkcionalnija BiH.

RSE: Šta Vi mislite?

Kožemjakin: Pobornik sam ove druge ideje da bi ustavne promjene morale biti radikalnije jer vidimo da 20 godina ne funkcioniše BiH na način jedne moderne, savremene države. U BiH se svi zaklinju na put u EU i u evroatlantske integracije, a sve rade da bude suprotno tome.

Politika u svim sferama


RSE: Zapravo, može se govoriti da je sve stvar politike u BiH, pa i to da se provede odluka Evropskog suda za ljudska prava.

Kožemjakin: Nažalost, u pravu ste. U BiH je jako puno politike u svim sferama društva, kulturi, sportu, pa tako i u onim segmentima u kojima su ljudska prava tretirana na odgovarajući način, zavisno od političkih interesa jedne, druge ili treće grupacije. Nažalost, manjine su na neki način u žrvnju tih dešavanja, tako da se s njima više manipuliše nego što se objektivno stvaraju pretpostavke za njihovu afirmaciju.

RSE: Na početku razgovora pomenuli ste neke od predstavnika nacionalnih manjina koji su u vlasti, ali prema vašoj ocjeni dovoljno se ne brinu o nacionalnim manjinama. Kako se to može objasniti?

Kožemjakin:
Oni su opterećeni stranačkim interesima. Oni su delegirani ne kao predstavnici nacionalnih manjina nego su izabrani kao predstavnici stranaka u kojima oni čine članstvo. Oni tamo ne artikuliraju probleme nacional
Predstavnici u vijećima manjina, pošto nemaju obavezu i nisu još uvijek saživjeli se sa dinamikom predstavljanja nacionalnih manjina, ne vrše funkciju na način kojim bismo svi bili zadovoljni.
nih manjina, jer mi nemamo apolsutno ne samo uvodnu nego ni povratnu informaciju šta se dešava, izuzev ono što u medijima saznajemo. Od njih kao direktnih predstavnika manjina nemamo, jer u suštini i nisu direktni predstavnici. Smatram da bi direktni predstavnici nacionalnih manjina bili daleko adekvatniji i daleko bolji i artikulisali bi daleko brže, bolje i kvalitetnije one probleme sa kojima se nacionalne manjine danas susreću. Nažalost, zasada još uvijek nije slučaj iako su formirana vijeća manjina na državnom i na federalnom niovu. Međutim, predstavnici koji su u tim vijećima, pošto nemaju obavezu i nisu još uvijek saživjeli se sa dinamikom predstavljanja nacionalnih manjina, ne vrše funkciju na način kojim bismo svi bili zadovoljni.

RSE: Kako danas živi Jevrejska zajednica u BiH?

Kožemjakin:
Jevrejska zajednica BiH danas ima oko 1.100 članova. Od toga Jevrejska opština u Sarajevu ima nešto preko 700. Što se tiče imovine koju je Jevrejska zajednica imala, koju su Jevreji kao pojedinci imali, nije vraćen nijedan kvadratni milimetar. Nalazimo se skučeni u prostoru jedne singoge aškenaske u Sarajevu i tu su sjedišta i Jevrejske zajednice BiH i Jevrejske opštine u Sarajevu. Sve je na jednom mjestu. Međutim, nadamo se da će zakon o restituciji, koji bi trebao da uslijedi nakon 20-ogodišnjeg obećanja i kao jedan od preduslova za ulazak u EU, biti nešto što bi moralo i Jevrejskoj zajednici i svim drugim, ne samo vjerskim zajednicama nego svim pravnim licima koja preferiraju i kojima je imovina u socijalističkoj Jugoslaviji oduzeta, da im se vrate imovinska prava, ili bar da se na adekvatan način obeštete.

RSE: S obzirom da većina građana BiH žele je napustiti upravo zbog toga što ne ostvaruju određena ljudska prava, imate li taj problem da i mladi ljudi žele upravo zbog tih činjenica napustiti BiH? Prijeti li našoj zemlji uopšte opasnost da ostane bez nacionalnih manjina?

Kožemjakin: Mladi ljudi ne vide perspektivu i to je glavni problem. Jevrejska zajednica ima jako malo mladih ljudi i oni i nisu veliki problem ove države. I mi se trudimo da pomognemo u granici koliko možemo da ih na određen način, ako ništa, da ih volonterski uključimo u aktivnosti. Međutim, volonterska aktivnost je jedno, a čovjek mora gledati od čega se živi, tako da i mladi ljudi iz Jevrejske zajednice pokušavaju da nađu svoje mjesto u svijetu i polako odlaze. Bojim se, ionako je stara populacija Jevrejske zajednice, da će se nakon 50 godina, nažalost, možda moći reći: „Ovdje su nekada živjeli Jevreji.“

Pogledajte komentare (1)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG