Dostupni linkovi

Protiv BiH u Strazburu se vodi 1.500 postupaka


Svakog gosta pet minuta dosta
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:06:27 0:00
Direktan link


Mirna Sadiković


Nakon što je Federacija BiH izgubila spor pred Sudom za ljudska prava u Strazburu u slučaju Đokić, zbog čega je iz federalnog budžeta za vojni stan morala isplatiti određenu sumu novca, federalni službenici uspostavili su bolju saradnju sa Uredom agenta BiH pred Sudom za ljudska prava i dostavljati tražene informacije kako bi se odbrana mogla bolje pripremiti u slučajevima koji slijede.

Protiv BiH trenutno se vodi 1.500 predmeta. Dva su nedavno okončana u korist BiH, no slučaj koji je već presuđen, ali odluka još nije provedena, je slučaj Sejdić - Finci koji će biti veliki ispit za novu vlast u BiH, kaže u intervjuu za naš radio Monika Mijić, agentica BiH pred Sudom za ljudska prava u Strazburu.

RSE: Koliko predmeta se trenutno vodi pred Sudom za ljudska prava i na šta se oni najčešće odnose?

Mijić: Trenutno se vodi oko 1.500 postupaka protiv BiH. U najvišoj mjeri oni se odnose na neizvršenje presuda domaćih sudova, na pitanja imovine, između ostalog povrat vojnih stanova, zatim odnose se na protijerivanje stranaca. Između ostalog imamo i predmete koji se odnose na staru deviznu štednju, ali riječ je uglavnom o tužbama za štednju koja je položena u Ljubljanskoj banci i Invest banci, dakle ne u našim domaćim već u stranim bankama.

RSE: Kako danas bh. institucije sarađuju sa Uredom?

Mijić: Sa nekim institucijama imamo odličnu saradnju, što znači da
U nekim institucijama jednostavno se vidi da državni službenici koji rade na tim predmetima nisu svjesni značaja informacija i dokumentacije koju nam dostavljaju.

u tim institucijama državni službenici su posvećeni tom poslu i svjesni su važnosti saradnje s Uredom zastupnika, a u nekim institucijama jednostavno se vidi da državni službenici koji rade na tim predmetima nisu svjesni značaja informacija i dokumentacije koju nam dostavljaju, jer zastupnik ne samo što zastupa pred Evropskim sudom nego je dužan te informacije, recimo, vezano za izvršenje presude Evropskog suda dostavljati Komitetu ministara.

RSE: Koliko nas može koštati neblagovremeno dostavljanje informacija s obzirom da znamo kako je prošao slučaj Đokić pred međunarodnim Sudom za ljudska prava?

Mijić: Ja ne mogu sa sigurnošću tvrditi da u slučaju da su su zajedničke službe organa Federacije dostavile svu dokumentaciju da bi tada spor bio dobiven u korist BiH, ali u svakom slučaju to bi pomoglo, jer naša glavna odbrana u slučaju Đokić je bila da federalni zakon onemogućava povrat stana upravo iz razloga da bi se totalno ugroženim kategorijama omogućio smještaj. I mi moramo onda dokazati tu tvrdnju da su
Evropski sud za ljudska prava

stanovi dodjeljivani socijalnim kategorijima. Da bismo to dokazali, mi moramo pružiti dokumentaciju koja to dokazuje. Međutim, na naše traženje mi nismo dobili tu dokumentaciju kome su stanovi dodjeljivani, nego smo samo dobili podatke izražene u procentima, u kojim procentima su ti stanovi dodjeljivani ratnim vojnim invalidima ili porodicama poginulih hranitelja i sl. Sada smo dobili novih šest tužbi koji se isto odnose na povrat vojnih stanova, ali ovdje je riječ o stanarskom pravu - kod Đokića je bio u pitanju otkupljeni stan, i evo služba za zajedničke poslove tijela Federecije rade i prikupljaju tu dokumentaciju, tako da se mi nadamo da u ovim narednim slučajevima, koji su priča za sebe jer je sada riječ o stanarskim pravima, da će federalne institucije dostaviti svu raspoloživu dokumentaciju kako bi se pojačala šansa BiH da pred Evropskim sudom dobije ovaj slučaj. Slučaj Đokić je u svakom slučaju dobra škola, jer dok sam ja upozoravala federalne institucije o ozbiljnosti ovog spora i o mogućim posljedicama, očigledno to nije imalo utjecaja sve do onog momenta dok Sud nije donio presudu kakvu je donio.

RSE: Federacija je, ipak, morala izvršiti presudu. Kako, inače, stojimo sa izvršenjem presuda Suda za ljudska prava u Strazburu?

Mijić: Na osnovu svake presude Evropskog suda za državu nastaje obaveza da otkloni generalno tu povredu prava u odnosu na sve ostale. Dakle, dovoljno je da jedna osoba ode u Strazbur i dobije spor, svi ostali koji imaju isti problem ne moraju ići u Strazbur već je država dužna na nacionalnom nivou to otkloniti. To su tzv. generalne mjere i one uvijek idu sporije, jer generalne mjere zahtijevaju obično izmjenu zakona, izmjenu prakse domaćih tijela, u slučaju Sejdić - Finci generalne mjere zahtijevaju izmjenu Ustava. Zato je potrebno da domaće vlasti shvate važnost međunarodnih obaveza BiH i da se presude moraju izvršavati. Komitet ministara na svoja četiri redovita godišnja sastanka prati izvršenje presuda. Jedna pozitivna stvar kada je riječ o izvršenju presuda protiv BiH, dakle konačnog izvršenja i individualnih i generalnih mjera - idući tjedan usvojiće se dvije konačne rezolucije Komiteta ministara koje se odnose na slučaj Suljagić protiv BiH, to je slučaj koji se odnosi na staru deviznu štednju, i slučaj Šobota Gajić Verica. Komitet ministara će donijeti konačne rezolucije kojima potvrđuje da je BiH izvršila sve svoje obaveze po tim presudama i da se taj predmet zatvara. To je za nas izuzetno pozitivna stvar i na međunarodnom niovu da barem kroz te dvije presude mi pokažemo da smo u stanju izvršavati međunarodne obaveze. Ali i dalje nam ostaju druge presude, pogotovo ovaj predmet Sejdić – Finci, koji će također biti idući tjedan razmatran na Komitetu ministara, kao i na svakom dosadašnjem sastanku, iako je neugodna situacija kada zastupnik mora doći na taj komitet i nema nikakvih novih informacija i mora stalno ponavljati da se apsolutno još uvijek ništa ne radi po toj presudi.

Pogledajte komentare (1)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG