Dostupni linkovi

BiH nije ispunila obavezu zaštite ljudskih prava


Sa prošlogodišnjih prosvjeda na Međunarodni dan ljudskih prava, Sarajevo, prosinac 2009
Međunarodni dan ljudskih prava u BiH protekao je u znaku podsjećanja kako ova država u proteklih 15 godina nije uradila gotovo ništa da zaštiti ljudska prava svojih građana.

BiH je zemlja u kojoj se ljudska prava krše gotovo na svakom koraku. Dovoljno je reći podatak da se trenutno u Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu nalazi preko 2.000 predmeta u kojima se BiH tuži zbog kršenja ljudskih prava.

Lazar Jovanović, umirovljenik iz Tuzle, ovako opisuje poštivanje svojih prava u državi u koji živi:

„Sad ti je penzija prvog, sad trećeg, sad petog. Pitamo se iz Nove godine kako će biti. Drhtim na zimi.“

Mersiha je stopostotni invalid. Kaže da je najviše nezdavoljna jer joj je uskraćeno pravo na obrazovanje:

„Sva se prava inavlidnih osoba krše. Ja sam imala problem da mi je bilo uskraćeno pravo na visoko obrazovanje. Završila sam gimnaziju i onda mi je bilo uskraćeno da idem na fakultet.“
BiH, kaže profesorica Lada Sadiković, nije u mogućnosti da osigura efektivni pravni lijek svojim građanima jer BiH nema vrhovnog suda.


U BiH živi i pola milijuna obespravljenih po osnovu rada. Jedna od njih je i Željka Grubač, predsjednica Neovisnog sindikata tekstilne firme Novotekst iz Trebinja.

„Svi ljudi po rođenju rađaju se slobodni i da imaju jednaka prava. I tražim od svih organa upravljanja i od vlade da otvaraju nova radna mjesta i da se bave ekonomijom, a ne likvidacijom preduzeća i gašenjem firmi“
, kaže Željka Grubač.

Petnaest godina nakon rata Bosna i Hercegovina još uvijek nije uskladila Ustav sa Europskom konvencijom za ljudska prava. To ostavlja ogromne posljedice po njene građane, kaže Lada Sadiković, profesorica ljudskih prava na Sarajevskom univerzitetu.

„Država BiH općenito nije ispunila svoju obavezu zaštite ljudskih prava svih građana, kako konstitutivnih naroda tako i manjina. BiH nije u stanju da to trenutno ispuni iz mnogo razloga, prije svega nije u mogućnosti da osigura efektivni pravni lijek svojim građanima jer BiH nema vrhovnog suda. Dalje, BiH ne ispunjava uvjete iz Vijeća Evrope, dakle člana 3. Statuta Vijeća Evrope – to je prije svega da je demokratska država, da je pravna, dav poštuje ljudska prava. A uvjeti su isti. Uvjeti za Vijeće Evrope, EU i NATO su isti. Dakle, to je standard minimum poštivanja ljudski prava i sposobnost države BiH da zaštiti ta ista ljudska prava“
, navodi Lada Sadiković.

Problem u političkim interesima


Pored Ustava, još jedna barijera koja priječi Bosnu i Hercegovinu da primjenjuje Europsku konvencija o ljudskim pravima je i sadašnji sistem odlučivanja, smatra Ćazim Sadiković, predstavnik BiH u Venecijanskoj komisiji Vijeća Europe.

Ćazim Sadiković
„Naš ustav je i kolekcija barijera, blokada i prepona za odlučivanje, a danas u svijetu prosperiraju samo one države koje mogu brzo da odlučuju, brzo da reaguju na sve ono što se dešava oko njih u procesu globalizacije i da brzo rješavaju socijalna i ekonomska pitanja“, ocjenjuje Ćazim Sadiković.

Analitičari ističu kako za postojeće stanje u Bosni i Hercegovini najveću odgovornost snose bh. političari. Problem je u političkim interesima, a ne u znanju, smatra Asim Mujkić, profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.

„Za mene je pozicija većine bh. političara izuzetno logična, jer bi implementacija, odnosno usaglašavanje sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i slobodama podrazumijevalo i tektonska pomjeranja vladajućih političkih oligarhija, podrazumijevlo bi poptuno prekomponovanje vlasti, što, naravno, ne može biti u interesu onih koji već 20 godina vladaju“
, ocjenjuje Mujkić.

Ukoliko se iz Ustava BiH uskoro ne izbace diskiriminatorske odredbe, jedna od mogućih posljedica je i isključenje BiH iz Vijeća Europe, što bi, prema riječima profesorice Sadiković, bio najgori mogući scenarij.

„Vijeće Evrope je u Statutu propisalo mogućnost da se država isključi iz Vijeća Evrope, i to iz tri razloga: ako grubo krši ljudska prava, ako nije demokratska država i ako nije pravna država. Dakle, vidite koliko je širok aspekt mogućnosti isključenja države BiH iz Vijeća Evrope. Ja se iskreno nadam da se to nikad neće desiti jer bi to strahovito unazadilo državu BiH“
, zaključuje profesorica Sadiković.

Korupcija, zlouporabe u policiji, nehumano ophođenje prema zatvorenicima, diskriminacija prema manjinama, ženama i hendikepiranim osobama, opstrukcija povratka izbjeglica, šikaniranje i zaplašivanje novinara - najčešće su povrede ljudskih prava u BiH.

Pogledajte komentare (1)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG