Dostupni linkovi

Umjetnici traže veće budžete za kulturu


drugi sastanak Platforme za provedbu „Stolačke deklaracije“ , Sarajevo, 16. juni 2011
drugi sastanak Platforme za provedbu „Stolačke deklaracije“ , Sarajevo, 16. juni 2011
U Sarajevu je u četvrtak održan drugi sastanak Platforme za provedbu „Stolačke deklaracije“ u kojoj se predlaže niz mjera za sistematsko rješavanje kulturne politike na nivou cijele Bosne i Hercegovine.

Nakon radionice „Upravljanje u kulturi“, koja je u organizaciji udruženja umjetnika „Deblokada“ održana u Stocu početkom juna, usvojena je Deklaracija koju su potpisali bosanskohercegovački umjetnici i kulturni radnici, kao i predstavnici vlasti u BiH.

Upoznavanje sa zahtjevima u Deklaraciji i zainteresovati ostale kulturne radnike da potpišu deklaraciju ideja je vodilja ove platforme u kojoj svako treba biti aktivni sudionik, navode potpisnici platforme.

Ališer Sijarić
„Smatram da se u ovom dokumentu podrazumijeva nekomercijalna umjetnost sudeći po ljudima koji su je potpisali. Nažalost, do sada iz najnižih političko-pragmatičnih razloga vidimo da je jedan broj institucija koje se bave komercijalnom kulturom dobijao pomoć i ravnopravno tretiran sa onima koje to ne rade. Trebamo to brzo prekinuti“, kaže za RSE Ališer Sijarić, umjetnički direktor „Sonemusa“ i profesor na sarajevskoj Muzičkoj akademiji, koji je i sam podržao deklaraciju.

Režiser i direktor „East West Centra“ Haris Pašović smatra da deklaracija predstavlja „civilizacijsku platformu u čijem središtu mora biti umjetnik“.

„Dosadašnji rezultati fantastičnih bosankohercegovačkih umjetnika pokazuju da smo mi prethodnica, avangarda ove zemlje, a ne onako kako nas je označio jedan bošnjački intelektualac - fukare“, kaže Pašović.

Učesnici platforme planiraju da vrše pritisak da se usvoje veći budžeti za kulturu u 2012. U proljeće naredne godine trebao bi biti održan i sastanak u Banjoj Luci, gdje će tražiti i podršku kolega iz Republike Srpske.

„Već smo pokrenuli niz inicijativa i razgovora sa kolegama iz Republike Srpske i to je jedan malo sporiji proces jer je pluralizam u tom bh. entitetu mnogo manji nego u Federaciji BiH. U ovoj deklaraciji nema ništa što je kontradiktorno bilo kakvim političko-demokratskim principima. Ne zalažemo se za neku određenu političku opciju već za kulturnu politiku Bosne i Hercegovine.“

Kultura na Goebbelsov način

Dosadašnja praksa u BiH je pokazala da se prilikom dodjele sredstava iz budžeta različito tretiraju umjetničke grane. Za bh. dizajnericu i kustosicu Lejlu Hodžić, likovna umjetnost je na marginama budžeta.

„Savremena likovna umjetnost je nepravedno potisnuta. Ona se stavlja na stranu zato što je ni naši ministri dovoljno ne razumiju. Imamo hendikep da je katedra za historiju umjetnosti uspostavljena tek prije nekoliko godina, dakle, tek gradimo likovnu kritiku. Već deset godina Šejla Kamerić dokazuje koliko je velika umjetnica i to svijet prepoznaje, a istovremeno je nevidljiva u rođenoj zemlji“, kaže Lejla Hodžić.

Bh. režiserka Jasmila Žbanić vjeruje da samo zajedničkim radom bh. umjetnici i kulturni radnici mogu nešto postići.

Jasmila Žbanić
„Do sada je bila praksa da u upravnom odboru Fondacije za kinematografiju sjede ljudi koji nemaju nikakve veze sa filmom osim što su Bošnjak, Srbin i Hrvat. Udruženje filmskih radnika BiH sačinilo je nove kriterije koji su bazirani na profesionalnim odrednicama i ujednačeni sa evropskim standardima. Udruženje je zahtjev proslijedilo ministarstvu i nadamo se da će usvojiti nova pravila, te da će u upravnom odboru Fondacije za kinematografiju Sarajevo, barem većim dijelom, od sada sjediti profesionalci. Stoga se nadam da će i kolege iz ostalih branši shvatiti da kroz svoja strukovna udruženja moraju vršiti pritisak da je platforma nešto što su potpisali i premijer i ministri, na osnovu čega se može raditi daljnji pritisak“, kaže Jasmila Žbanić.

Bosanskohercegovački oskarovac i režiser Danis Tanović također daje podrušku „Stolačkoj deklaraciji“, te ne vidi nikakvog razloga zašto bi je osporavali i ovdašnji političari.

„U bh. vlasti i danas postoje neki elementi fašizma. Kulturu shvataju na Goebbelsov način. On je, čini mi se, rekao: 'Kada čujem kulturu uhvatim se za pištolj'. Ja ću potom parafrazirati Andy-ja Warhola koji je rekao: 'Kada vidim pištolj, uhvatim se za kulturu.' Ako želimo u Evropu, kao što to deklarišemo jako često, onda je kultura jedan od prvih stepenica ka tome“, zaključuje Tanović.
XS
SM
MD
LG