Dostupni linkovi

BiH: Šta će kome 'kulturašenje'


Sa konferencije o stanju u institucionalnoj kulturi, Sarajevo, 2. juni 2011
Za razliku od bh. političara, koje međunarodna zajednica posmatra kao nefunkcionalne službenike, umjetnici i kulturni radnici u BiH daleko su bolji ambasadori svoje zemlje u svijetu. O tome svjedoče brojna priznanja i nagrade, internacionalna saradnja i poznanstva, uprkos tome što ih vlastita država u svemu tome ne podržava.

Na konferenciji „Stanje institucionalne kulture u BiH”, koju je organizovao međunarodni teatarski festival MESS, više od 30 direktora institucija kulture razmatralo je kako savladati opštu dugogodišnju krizu u ovoj oblasti. I visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko ističe da umjetnost može itekako unaprijediti društvo.

„Tu mislim, na primjer, opšte na šanse za zapošljavanje u turizmu i kulturi. Tu su potencijali galerija, filma, pozorišta... te da se na taj način privuku strane investicije. Taj doprinos je, naravno, ogroman, jer ništa ne mijenja više međunarodni imidž jedne zemlje od osvajanja Oskara ili Zlatne palme”, kaže Inzko.
"U godinama kada budžet pada, npr. za pet posto, sredstva za kulturu padaju 25 posto", kaže Alija Čengić.

Budžeti za kulturu u BiH su znatno smanjeni. Pomoćnik ministra za kulturu Kantona Sarajevo Alija Čengić, koji je već četiri decenije uključen u oblast kulture, i sam uviđa nekorektan odnos države prilikom kresanja budžeta. Kultura je uvijek na gubitku, kaže Čengić.

„Dešava se u godinama kada budžet raste npr. 15 posto, sredstva kulture ne rastu za toliki procenat već 10 ili 9 posto. Ili u godinama kada budžet pada, npr. za pet posto, sredstva za kulturu padaju 25 posto. Kad sračunate te oscilacije, od 2006. do 2010. godine, 17 miliona maraka je izgubljeno”, tvrdi Čengić.

„Stravično je zapravo da se više od 90 posto izdvaja samo za tzv. privredni, hladni pogon, plaće i administraciju, a da se manje - od 10 posto - izdvaja za produkciju što je, de fakto, život institucije”, ocjenjuje režiser i direktor festivala MESS Dino Mustafić.

Činjenica je da su budžeti za kulturu manji u odnosu na budžete u ostalim oblastima. Ali i ono malo novca što država ima, ne raspodjeljuje se transparentno, pojašnjava kustosica Umjetničke galerije Bosne i Hercegovine Maja Abdomerović.

Maja Abdomerović, 2. juni 2011
„Tražimo da taj sistem odlučivanja raspodjele sredstava, za pojedinačne institucije i projekte, postane 100 posto transparentan; da se znaju tačno imena i kompetencije ljudi koji raspoređuju ta sredstva i da se zna koji su kriteriji po kojima se određuje, na primjer, da neki boćarski klub iz Širokog Brijega ima veći budžet nego institucija kao što je Umjetnička galerija BiH”, naglašava Maja Abdomerović.

Predstavnici sedam institucija kulture od značaja za Bosnu i Hercegovinu ukazuju da i 16. godina nakon rata, nemaju riješen pravni, pa time ni finansijski status.

Direktor Zemaljskog muzeja BiH Adnan Busuladžić kaže da problem ovih institucija isključivo trebaju riješiti lideri vodećih političkih stranaka u BiH.

„Imenom i prezimenom: Zlatko Lagumdžija, Sulejman Tihić, Milorad Dodik, Božo Ljubić, Dragan Čović i ostali. Dok se budu pitali ljudi na nivou potpredsjednika kantonalnih odbora, pomoćnika ministara, ovaj problem, bukvalno, nikad neće biti riješen”, tvrdi Busuladžić.

Optimističniji je novi federalni ministar kulture i sporta Salmir Kaplan, koji obećava da će pokušati novčano pomoći rad sedam institucija od značaja za državu.

„Aktuelni budžet Federacije BiH pravila je prethodna vlada, a
ne aktuelna. Obećao sam da će dogodine federalna Vlada nastojati da, vjerovatno neće doći do suštinskog rješavanja problema, svakako napravi jedan fond pri federalnom Ministarstvu kulture i sporta ili direktno pri Vladi Federacije BiH, a koji će pomoći rad ovih institucija”, najavljuje Kaplan.

U zajedničkoj borbi za kulturni identitet Bosne i Hercegovine, učesnici konferencije donijeli su zaključke koje će proslijediti svim resornim ministarstvima.

Pored ideje da formiraju posebno tijelo pod nazivom „Kulturna inicijativa”, kulturni radnici i umjetnici se zalažu za novu finansijsku politiku u oblasti kulture, odnosno za transparentno finansiranje i defisinanje kriterija prilikom dodjeljivanja sredstava.

Međutim, sve dok se opšta svijest o važnosti kulture ne izmijeni, ona će i dalje biti marginalizovan segment društva. Čak i u medijima, kultura nema povlašten položaj. Direktor gradske galerije „Collegium artisticum” Strajo Krsmanović kazuje anegdotu koja ilustruje pozadinu u kojoj kulturne institucije sada djeluju:

„Na jednoj od dvije javne televizije u BiH, koleginica i urednica programa za kulturu je došla svom direktoru da se izbori za bolji status svog programa. I, razumljivo, sa mnogo uvjerenja i strasti ga je ubjeđivala da je to potrebno. On joj je potom rekao: ‘Koleginice, pa to je samo kulturašenje!’ Da li ste čuli riječ koja se sa više mržnje i ignorancije odnosi prema kulturi?”
XS
SM
MD
LG