Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Bosni i Hercegovini prijeti grčki scenario


Sa skupa 'podrške vladi' u Sarajevu
Ministartsvo finansija u FBiH u potrazi je za novcem za isplatu penzija za slijedeći mjesec. Slično bi se moglo desiti i drugim budžetskim korisnicima ukoliko BiH od MMF-a i Svjetska banka ne dobije dogovrena sredstva iz stand bay aranžmana.

Međutim, novca nema dok vlasti u Federaciji ne smanje javnu potrošnju i usvoje nekoliko reformskih zakona, što još uvijek nije urađeno. Zabrinute poruke stizu iz međunarodnih finansijskih institucija i organizacija. Za fisklanu stabilnost čini se ne brinu se samo bh. političari koji su krenuli u trku za nove mandate i predizborne kampanje.

Federacija BiH nije ispunila obaveze preuzete prilikom sklapanja aranžmana sa Međunarodnim monetarnim fondom i Svjetskom bankom i zbog toga je na čekanju više od 170 milona eura namjenjenih za pomoć budžetu ovog bh. entiteta. Nije usvojen zakon o smanjenju imenovanih državnih službenika, ministara i poslanika na čije je plate u prošloj godini potrošeno više od 100 miliona eura. Za oko 15 miliona eura trebalo je smanjiti i davanja ratnim vojnim invalidima kojih ima oko 45.000.

Ništa od toga nije urađeno, a novac za penzije potrošen je do posljednjeg centa, kaže federalni ministar finansija Vjekoslav Bevanda:

Vjekoslav Bevanda, Foto: Midhat Poturović
„Nema više novaca u proračunu za ove namjene, sve smo isplatili. Ja sam upoznao javnost s tim. Mislim da zbog kašnjenja koje imamo trenutno u pregovorima sa MMF-om i posebno sve ono što smo ugovorili sa Svjetskom bankom i Evropskom komisijom i što nam stoji na raspolaganju sad nam je u riziku zbog neispunjavanja 24 strukturalne odrednice i to može prouzročiti poremećaj u likvidnosti i svemu ostalom, posebno što idu izbori. Ja sam na Vladi rekao da se sve može blokirati, politizirati i ostalo, međutim, mogu se dobiti izbori, ali ako napravimo ruševinu od ovoga, ja ne znam kako upravljati time.“

Koliko se ekonomijom bavi politika svjedoči činjenica da sve političke stranke koje čine vlast u Federaciji kalkulišu sa glasovima boračke populacije. To i ne kriju, pa ističu kako je reformske zakone teško provoditi u izbornoj godini.

Na dubinu i ozbiljnost krize upozorio je i Savjet za provođenje mira u BiH, ali i visoki predstavnik Valentin Inzko pred Savjetom bezbjednosti UN-a, iz čijeg govora izdvajamo:

„Federacija nije provela imenovanja na funkciju u Vladi i pravosuđu, niti rezove u budžetu koje je tražio MMF, suočena sa odlučnim protivljenjem članova boračkih organizacija. Federacija ima velike teškoće da efiksano ispuni uslove koje je postavio MMF, što bi moglo da utiče na kratkoročnu i dugoročnu fiskalnu stabilnost BiH.“


Vanjski dug stalno raste


Adis Arapović, Foto: Midhat Poturović
Politička kriza vlasti u Federaciji, koja teško funkcioniše gotovo od početka, dodatno je otežala ionako teško ekonomsko stanje. Federalna Vlada gotovo da i nije imala podršku Parlamenta, pa veći broj predloženih zakona, među kojima i nekoliko reformskih, nije podržan - i oni nikada nisu usvojeni, ističe analitičar NVO Centri civilnih inicijativa Adis Arapović:

„Ova vlada nema konkretnu parlamentarnu podršku. Ona ima neku formalnu podršku tek toliko da ne bi bila oborena. Broj zakona, koji se kreće i do 60 posto, koji nisu prošli kroz Parlament, a trebali su, ustvari govori i potpunoj nefunkcionalnosti aktuelne koalicije.“


Upućeni tvrde da su i Federacija i RS u podjednako teškoj ekonomskoj situaciji, te da se mora više štedjeti i racionalnije trošiti, dok podaci ukazuju upravo suprotno. Velika socijalna davanja i ogromna administracija koju BiH, a pogotovo Federacija sa 10 kantona, ne može isfinansirati. U 2009. u federalnim organima uprave radilo je 7.000 ljudi.

Ukoliko novac iz stand by aranžamana bude obustavljen, trpjeće primarno budžet i budžetski korisnici, ali nedostupna će ostati puno veća sredstva za razvojne projekte, ističe ekonomski analitičar Vanjskotrgovinske komore BiH Igor Gavran:

“Ogromna sredstva, koja su daleko veća od same tranše koja je seda u pitanju, koja se neće moći iskoristiti, a idu direktno u poticaj privredi, malim i srednjim preduzećima, u podršku za neke infrastrukturne projekte. Dakle, mnoge prateće aranžmane koji bi mogli donijeti čak veću korist samoj privredi i građanima od budžetske podrške predviđene u okviru samog stand by aranžmana ćemo izgubiti, ili će biti na neodređeno vrijeme odgođeni.”


Prema posljednjim podacima BiH je trenutno prešla prag umjereno zadužene zemlje sa vanjskim dugom od 5,5 milijardi KM. To još uvijek nije zabrinjavajuće, ali se zaduživanje i potrošnja povećavaju i to nije dobro, upozorava Gavran:

„Ako pogledamo da je ukupan vanjski dug BiH drastično povećan u proteklom periodu i da se kontinuirano povećava iz mjeseca u mjesec, sa svakom novom tranšom dalje će se povećavati, a izostaju razvojni projekti. Ukoliko ne dođe do isteka stand by aranžmana, do nekog zaista velikog zaokreta u ekonomskoj politici i do značajnog priliva i stranih ulaganja i novca i prihoda za budžet po osnovu nekih razvojnih ulaganja i razvojnih projekata, mi ćemo biti prinuđeni da po dolasku na naplatu i vraćanje tih dugova koji će biti njime stvoreni ponovno posegnemo za novim zaduženjem, možda čak i za nekim novim stand by aranžmanom. Mi stvarno imamo veliku i realnu opasnost da krenemo u nova zaduživanja, nove dubioze, i da onda scenarij kao u Grčkoj bude nama vrlo izgledan, ali sa mnogo težim posljedicama jer mi niti smo i EU, niti smo blizu članstva u EU - i pomoć koju sada dobiva Grčka je nešto o čemu mi možemo samo sanjati.“

*****
Pročitajte i ovo
Borački protesti zasad završeni, premijer neće podnijeti ostavku



Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG