Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Zapaljiva retorika postala je faktor nesigurnosti u BiH


Kurt Bassuener u razgovoru sa Žanom Kovačević, u sarajevskom dopisništvu RSE, oktobar 2011.
Zapaljiva retorika političara, te njihovo neodgovorno ponašanje postali su faktor nesigurnosti u BiH. Međunarodna zajednica to toleriše i svi su se u zemlji počeli ponašati bez ikakavih ograničenja, pa su i izjave o disoluciji zemlje prošle bez sankcija, kaže u intervjuu za RFE nezavisni politički analitičar Kurt Bassuener, jedan od autora studije o potencijalnim rizicima za obnavljanje etničkog nasilja u BiH.

RSE: Gospodine Bassuener, u vašoj analizi pod naslovom Procjena potencijala za obnavljanje etničkog nasilja u BiH upozoravate na brojne potencijalne sigurnosne rizike, među kojima je i aktuelna politička kriza u zemlji. Na koji način se ovakva politička situacija odražava na stanje sigurnosti u BiH?

Bassuener: Mislim da je glavni problem što su sva ta ograničenja koja su neki političari imali do prije četiri, pet godina nestala. Postoji pretpostavka da određena pravila u BiH mora forsirati međunarodna zajednica, ali ona to više ne radi. Sada svi u BiH nastavljajuju da rade bez ograničenja. Evo vidjeli smo u postizbornom periodu brojne političke zloupotrebe. Sada vidimo kolika je njihova cijena.

RSE: Pomenuli ste i zapaljivu retoriku domaćih političara, ali i medija.
Vidjeli smo i čuli u posljednje dvije godine brojne diskusije o disoluciji zemlje, jezik mržnje, međusobne napade političara - i sve to stvara osjećaj straha kod građana.

Bassuener: Smatramo da je to glavni faktor nesigurnosti za građane. Vidjeli smo i čuli u posljednje dvije godine brojne diskusije o disoluciji zemlje, jezik mržnje, međusobne napade političara - i sve to stvara osjećaj straha kod građana, čega nije bilo kad sam došao u BiH prije pet, šest godina. Sada je to sasvim drugo okruženje.

RSE: Kako vidite rješenje problema konstituisanja državne vlasti i uspostave Savjeta ministara?

Bassuener: Ne vidim ni jedanu svijetlu tačku. Čak i da naprave vladu ovako razjedinjeni, ne vidim kako bi ona mogla biti funkcionalna i kako bi mogli ispuniti agendu i zahtjeve građana i njihove potrebe. Vidjećemo ono što smo viđali i proteklih 15 godina - vladu jedinstvenu samo oko podjele funkcija.

Referendum u Dodikovom rječniku

RSE: Kao jedan od riziko faktora navodite i odnos međunarodne zajednice prema BiH. Zašto?

Bassuener: Od 2006. godine može se u BiH pričati o disoluciji zemlje, a da ipak ne budete smijenjeni kao nekada. Mislim da je stav međunarodne zajednice bio zasnovan na pogrešnim pretpostavkama, bez mnogo dodira sa realnošću. I to je počelo od 2005. sa pretpostavkom da se BiH može dalje izgrađivati manjim promjenama kako bi ušla u EU. Taj pristup je bio pogrešan iz raznoraznih razloga, od 2006., od preizborne kampanje. Takav pristup je imao Christian Schwarz-Schilling kao visoki predstavnik. Milorad Dodik je postao premijer i sva saradnja na izgradnji države i očuvanju onoga što je do tada urađeno je stalo. Aprilski paket je propao. Tada se desio i crnogorski referendum o nezavisnosti - i od tada je i referendum ušao i u Dodikov riječnik. Sve se to dešavalo od maja 2006. - i međunarodna zajednica nikada nije jasno preispitala i zauzela stav oko ovog pitanja. I to je, po meni, drugi važan razlog zašto smo u situaciji u kojoj smo sada.

RSE: Kakva je danas uloga, ali i moć snaga EUFOR-a u BiH u slučaju izbijanja eventualnih međuetničkih sukoba?

Bassuener: Sada ima 1.300 pripadnika EUFOR-a, što je minimum od 2007., s obzirom na 2.500 koliko ih je bilo 2000. godine. Kako sada stvari izgledaju, Komisija Vijeća Evrope za vanjske poslove odlučila je da ih ponovo smanji za više od pola, što je 500 ili 600, a što još nije potvrđeno, no čini se da će to
Najveći problem je što je Zapad podijeljen oko Bosne.
biti pravac kojim će se ići. Meni nije jasno kako će te snage biti organizovane i koje bi to snage bile. Trenutno samo oko 400 vojnika može učestvovati u nekoj akciji, toliko je na raspolaganju. Ostali su u bazama, drže obuku ili su u administraciji. Svi su smješteni u Sarajevu, čak nemaju ni dovoljno helikoptera. Ukoliko bi trebali brzo da reaguju, to ne bi mogli. Kao što smo vidjeli na Kosovu, ne trebaju ni naoružani ljudi kao prijetnja, dovoljno je da naprave barikadu i da trupe ne mogu da djeluju. Zamislite da se nešto slično dogodi u Brčkom, ili Mostaru, ili u sjevernoj Bosni, ili nekoj povratničkoj zajednici u istočnoj Bosni. Oni ne bi bili u stanju da tamo dođu, ili možda ne tako brzo. Mislim da igraju veoma opasnu igru u Evropskoj uniji.

RSE: Prilično crna slika situacije u BiH. Šta vidite kao eventualno rješenje problema?

Bassuener: Dobra vijest jeste da se sve može promijeniti i okrenuti u drugom pravcu, barem kada je riječ o međunarodnoj politici, ono što smo preporučili u našoj analizi. Ako političarima uzmete njihovu najdražu igračku, a to je stvaranje straha, mislim da bi umjereno povećanje međunarodnih vojnih snaga sa 1.300 i preusmjeravanje onog što rade popravilo situaciju. Broj od 2.000 vojnika bio bi u stanju da reaguje u kriznim situacijama. Ja bih trupe stavio u Brčko, jer to je potencijalno i moguće mjesto izbijanja sukoba. Trupe u Brčkom uklanjaju svaku moguću ideju o nezavisnosti RS. Neke bih stavio u Mostar, koji je takođe moguće žarište, i osigurao dovoljno helikoptera i trupa koje bi brzo mogle reagovati iz Butmira u bilo koji dio zemlje. To bi trebao biti i dio međunarodne strategije. Najveći problem je što je Zapad podijeljen oko Bosne. Jedan dio vjeruje da su instrumenti proširenja EU dovoljni za sigurnost, progres i reforme u zemlji. To mišljenje predvode Nijemci, Francuzi, ali tu su i Rusi. A drugi - ja ih zovem skeptici - Amerikanci, Turci, Holanđani i ponekad Kanađani ne mogu se ujediniti oko zajedničkog mišljenja i ne vidim jedinstvo u toj politici. Ono što treba da se promijeni jeste da odu u Pariz i Berlin i pokušaju da ih ubijede da promijene misšljenje o situaciji u BiH - i ukoliko to uspiju, promijeniće se i stav EU prema BiH.

Pogledajte komentare (2)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG