Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Korupcija raste, ekonomija tone


Foto: Midhat Poturović
Po svim relevantnim istraživanjima stepena korpucije, Bosna i Hercegovina je dostigla dramatične razmjere. Prema analizima Indeksa percepcije korupcije, BiH je najkorumpiranija zemlja u jugoistočnoj Evropi. Dijeleći od 99. do 105. mjesta od 180 zemalja u svijetu, BiH se nalazi na samom dnu ljestvice evropskih zemalja.

Sa porastom korupcije BiH i ekonomski sve više tone, smatraju stručnjaci.

Ključni problem što Bosna i Hercegovina na ljestvici korupcije pada sve niže je najveće prisustvo korupcije u samoj vlasti, zbog čega imamo odsustvo političke volje na njenom suzbijanju, ističe izvršni direktor Transparency Internationala za BiH Srđan Blagovčanin:

„Šizofreno je očekivati da političke elite koje imaju efektivnu kontrolu nad svim segmentima društva da se praktično bore protiv samih sebe. Činjenica je da zbog takvog stanja u principu se još uvijek nismo našli na bijeloj šengenskoj listi, parlament u nedogled odlaže usvajanje ključnih korupcijskih zakona koji su dio Mape puta za liberalizaciju viznog režima. I mislim da to sve rezultira jednom opštom apatijom u društvu i jednom prezasićenošću i međunarodne zajednice stanjem u BiH, što smo vidjeli - manifestovalo se i donošenjem odluke o neproduženju mandata stranim sudijama i tužiocima. I dešava se upravo ono čega smo se svi pribijavali, a to je da je BiH ostavljena sama sebi i svojim korumpiranim političkim elitama.“

Jedan od problema u Bosni i Hercegovini, smatra Blagovčanin, je još uvijek nedovoljno procesuiranje slučajava korupcije pred sudovima i tužilaštvima:

„Mislim da pravosuđe u ovom trenutku više služi promovisanju korupcije nego borbi protiv korupcije ili suzbijanju korupcije. Razloga za takvo stanje je više. Ne možemo izbjeći da pomenemo i kontekst u kojem ti ljudi rade svoj posao - strašni su pritisci na pravosuđe. To će vam reći, naravno ne javno ali kada pričate sa ljudima koji rade taj posao, da su pritisci praktično neizdrživi. Imali smo prilike da javno vidimo takve vrste pritisaka. S druge strane, pravosuđe kao takvo oslonjeno je na agencije za provođenje zakona, dakle policijske strukture, koje su također pod političkim uticajem. Vi praktično imate jedan zatvoren krug u kojem je nemoguće da se procesuira neki visokopozicionirani političar u smislu da on dobije nekakvu zatvorsku kaznu. Frapantan je podatak da dvije trećine ionako malog broja osuđujućih presuda za zločine protiv službene dužnosti završi uslovom osudom.“

Najmanji problem u ovoj zemlji su plave koverte, daleko veće su štete od onih indirektnih posljedica korpucija, kaže ekonomistica Svjetlana Cenić:

„Jer nije to samo što će neko uzeti sto hiljada, dvjesto itd., nego šta ste mogli sa tim parama da uradite. Kad bi se taj faktor uključio, štete su ogromne. Po nekoj procjeni i onome što sam radila ja, i možda neki drugi ekonomist, kad bi se samo 30 posto reducirala korupcija, ja mislim da bi nam GDP rastao onom dvocifrenom stopom. Automatski te pare usmjerile bi se ovdje ili ondje, ako ništa, vaša kupovna moć bi bila mnogo bolja da ne morate davati pare kojekome. Da ne kažem privrednici koji moraju da idu na zonu sive ekonomije, da odvoje keš koji moraju nekome da daju da bi završili najosnovnije poslove i dobili neke dozvole.“

Činjenica da se BiH prepoznaje kao izuzetno korumpirana zemlja, prema riječima Cenićeve, utiče i na konkurentnost njene privrede i na priliv stranih investicija:

„Mada je i u Federaciji zanemarljiv dotok stranih investicija, nekih 220 miliona evra do sada ove godine, ali u RS je to deset puta manje. Šta je razlog tome? Upravo ovolika korupcija, netransparentne procedure.“


Svim vlastima u BiH bolje bi bilo da, umjesto što svaki slučaj nepravilnosti u poslovanju prevode na neku političku ravan, počnu usvršavati propise i provoditi određene preporuke kako bi se smanjila korupcija, kaže glavni revizor RS Boško Čeko:

„Mislim da se mora raditi i na procedurama i aktima, da sve ono što može da prouzrokuje korupciju ili kriminalne radnje pokušamo da spriječimo određenim kontrolnim postupcima. Dakako, to je teško, ali mislim da svaki pomak je vrlo bitan i jednostavno, htjeli ili ne htjeli, moramo se upustiti u tu borbu - jer ako želimo u EU i ako želimo da pristupimo međunarodnoj zajednici, onda je neminovno da se moramo upuštati i u tu borbu.“

Društvenoj apatiji priključili su se i mediji u Bosni i Hercegovini. Ovo i ne začuđuje s obzirom na opšte stanje, kaže Mladen Mirosavljević, profesor na Nezavisnom univerzitetu Banja Luka:

„Dokle god postoji, a u posljednje vrijeme itekako postoji, sprega vlasnika medija sa političkim i finansijskim strukturama, novinari koji rade u tim medijima jednostavno imaju zavezane ruke da mogu da ozbiljno rade svoj posao, tako da je medijska situacija u BiH na neki način možda na svojim najnižim granama od 90-ih godina pa naovamo.“


Kako bi se nešto promijenilo u Bosni i Hercegovini na ovom planu potreban je veći angažman nevladinog sektora i javnosti, te promjena vlasti u zemlji na narednim izborima, kažu naši sagovornici.
  • 16x9 Image

    Erduan Katana

    Novinarstvom se bavi od 1996. godine, kada radi u magazinu "Novi prelom" u Banjaluci koji je u to vrijeme bio jedna od rijetkih opozicionih novina u Republici Srpskoj. Od 2000. dopisnik Radija Slobodna Evropa iz Banjaluke. Obrađuje političke i društvene teme.

XS
SM
MD
LG