Dostupni linkovi

Vanredna vijest

BiH sa nejedinstvenom kaznenom politikom


foto: Midhat Poturović
Malo je država kakva je BiH. S obzirom na njenu složenu strukturu, sve je moguće, pa čak i četiri krivična zakona: jedan za Sud BiH, jedan za Distrikt Brčko, te dva entitetska. Ova se četiri zakona razlikuju u tretiranju zločina, pa tako i u visini kazne. Posebno je to vidljivo kad je ratni zločin u pitanju.

Tokom proteklih nekoliko godina u BiH je provedena reforma pravosudnog sistema, a 2003. godine usvojena su četiri nova zakona: Krivični zakon BiH i krivični zakoni RS i Federacije, te Distrikta Brčko. Do tada je na snazi bio krivični zakon preuzet iz SFRJ, ali se taj zakon i danas primjenjuje u suđenjima za ratne zločine na entitetskim sudovima.

Ovaj zakon, međutim, ratni zločin karakteriše kao krivično djelo, ali ne i kao zločin protiv čovječnosti, pa je praksa pokazala da su kazne izrečene pred entitetskim sudovima nekada dvostruko manje nego na Sudu BiH.

Zbog toga je Bosni i Hercegovini neophodan ako ne jedan zakon, a onda bar vrhovni sud, kaže predsjednik Udruženja sudija BiH Izo Tankić.

„Imamo i primjenu i starog zakona koji je važio u bivšoj SFRJ, a on je u svakom slučaju blaži zbog zaprijećenih kazni, ali neko ga primjenjuje u entitetima, dok na državnom Sudu taj zakon ne primjenjuju. E zato treba taj vrhovni sud koji bi to uskladio, ili treba jedan KZ koji će prvo ispuniti ovaj uslov da smo svi ravnopravni u BiH i da ljudima koji se bave krivičnim zakonom, kao što su advokati, sudije, tužioci, bude lakše jer imaju samo jedan zakon. Recimo, u Americi svaka država ima svoj krivični zakon, međutim, imaju vrhovni sud, imaju jedinstven proces zaokružen, a kod nas čak ni proces nije, iako je sličan, jer nije jedan zakon“, kaže Tankić.

U nekoliko navrata Misija OSCE-a upozorila je bosanskohercegovačke vlasti da se kaznena politika mora ujednačiti u cijeloj državi. U jednoj od analiza OSCE-a se, također, navodi da sudovi u entitetima za ratni zločin protiv civila izriču kaznu od sedam godina zatvora, a nekada i manje, što se može uporediti sa kaznama za krađu. Zbog toga su optuženi pred Sudom BiH, kojima se sudi po državnom Krivičnom zakonu, prije nekoliko godina štrajkovali glađu.

VELIKA RAZLIKA U KAZNAMA

Neophodno je zakone što prije uskladiti i tako omogućiti ravnopravnost za sve, ističe advokat Duško Tomić.

„Ne možete po jednom zakonu dobiti 40 godina, po drugom maksimalno 15. I mislim da je jako značajno da se brzo to sve stavi u jednu normu i da se zakonska regulativa uskladi tako da za sve građane BiH važi ista odredba. Kada bi se sada neko žalio od ovih ljudi Evropskom sudu za ljudska prava i naveo da je za ratne zločine u Travniku neko dobio 15, a on u Sarajevu 40, nama bi se Evropa smijala“, objašnjava Tomić.

OSCE takođe upozorava da razlike u izrečenim kaznama za ista krivična djela ostavljaju prostor za špekulaciju da li se u pozadini takve nesrazmjere nalazi pristrasnost iz političkih ili nacionalnih pobuda.

I u Tužilaštvu BiH naglašavaju da bi jedan i jedinstven krivični zakon na području cijele države omogućio efikasniji pravosudni sistem i osigurao pravo na fer i pošteno suđenje za sve.

„Mi se od početka te situacije zalažemo da u BiH treba jedinstven kazneni zakon i jedinstven zakon o kaznenom postupku. I mi ćemo i dalje stajati na tom našem stajalištu i smatramo da bi to bilo efikasno i kvalitetno rješenje. Međutim, to je stvar politike, dakle to je stvar nekoga ko donosi zakone, a ne onih koji te zakone provode, kao što su tužitelji i suci",
kaže portparol Tužilaštva BiH Boris Grubešić.

Pred Sudom BiH posljednjih godina zabilježeno je i nekoliko slučajeva kada su optuženi ili osuđeni za ratne zločine pokušali dovesti u pitanje primjenjivost Krivičnog zakona BiH za zločine počinjene između 1991. do 1995. godine navodeći da taj zakon nije ni postojao kada su ta djela počinjena, pa se po njemu ne može ni suditi.

Treba napomenuti da su se optuženi u Nirnbergu i Tokiju sistematski, ali bezuspješno, zalagali za isti princip nekažnjavanja za djela koja nisu bila definisana zakonom u vrijeme počinjenja zločina.

Pročitajte ostale priloge iz programa Pred licem pravde:

Prvi proces za zločine nad Romima

Uskoro presuda za zločine u Vlasenici?

Veoma zakasnela pravda

Nove žalbe Radovana Karadžića

* * *
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR). Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici. Autori programa Pred licem pravde: Merdijana Sadović, Sabina Čabaravdić
XS
SM
MD
LG