Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Privreda na klimavim nogama


BiH jedino sa Crnom Gorom ima pozitivnu vanjskotrgovinsku razmjenu, iako je i ona znatno manja u odnosu na Srbiju i Hrvatsku.
BiH ima najveću trgovinsku razmjenu sa susjedima. Naročito sa Hrvatskom i Srbijom. No, BiH uvozi dvostruko više nego što izvozi jer privrednici u BiH nisu stimulisani i nemaju konkurentne cijene.

Političarima je više stalo da stimulišu kompanije iz susjednih zemalja nego domaće, kažu ekonomski analitičari, a građani u ovoj ekonomskoj krizi biraju najjeftinije, i nije im važno odakle dolazi.

BiH jedino sa Crnom Gorom ima pozitivnu vanjskotrgovinsku razmjenu, iako je i ona znatno manja u odnosu na Srbiju i Hrvatsku. Iz Hrvatske se uvozi roba u vrijednosti od milijardu i 150 miliona eura, a iz Srbije oko 750 miliona eura, dok je izvoz bh. proizvoda dvostruko manji. Iz Hrvatske se uvozi najviše nafte i naftnih derivata, a iz Srbije najviše piva, kaže Igor Gavran, iz Vanjskotrgovinske komore BiH:

Igor Gavran: Izvozimo drvo, uvozimo namještaj - i strahovite gubitke na tome ostvarujemo. Foto: Midhat Poturović
„Kod nekih proizvoda, poput pšenice, je uvoz sasvim opravdan još uvijek jer naša domaća proizvodnja nije dovoljno velika. Ali kada je riječ o visokom uvozu voda, kojih uvozimo preko 100 miliona maraka godišnje, također najvećim dijelom od susjednih zemalja, ovakav uvoz apsolutno je neopravdan i u svakom slučaju uništava našu domaću proizvodnju.“


Veliki deficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH sa drugim zemljama prisutan je već više od decenije i uprkos upozorenjima ekonomskih stručnjaka kako bi barem mogla unaprijediti proizvodnju, BiH uglavnom izvozi energiju i sirovinu za drvnu i aluminijsku industriju, dok se domaća proizvodnja gotovo gasi. Gavran navodi i apsurdne primjere bh. izvozne politike:

„Nema boljeg primjera od Italije. Izvozimo drvo, uvozimo namještaj - i strahovite gubitke na tome ostvarujemo.“

BIĆE JOŠ GORE?

Problem BiH je što nema šta da ponudi, ocjenjuje Besim Čulahović, direktor Centra za međunarodne projekte Ekonomskog fakulteta u Sarajevu:

„Nemamo prerađivačku indsutriju koja bi mogla da povuče jače izvoz u susjedne zemlje, nemamo proizvodnju hrane koja može da povuče izvoz u sujedne zemlje, a također nemamo ni infrastrukturu koja pogoduje tome, niti imamo državu koja je u stanju da vodi jednu konzistentnu trgovinsku politiku i politiku smanjivanja deficita.“
Besim Ćulahović: Nemamo prerađivačku indsutriju koja bi mogla da povuče jače izvoz u susjedne zemlje, nemamo proizvodnju hrane koja može da povuče izvoz u sujedne zemlje, a također nemamo ni infrastrukturu koja pogoduje tome, niti imamo državu koja je u stanju da vodi jednu konzistentnu trgovinsku politiku i politiku smanjivanja deficita

Problem je nejedinstveno tržište u samoj zemlji. Vlasti nemaju sluha za zaštitu i poticaj domaće proizvodnje, zbog čega bh. proizvodi zaista nisu konkurentni ni na regionalnom, a pogotovo na evropskom tržištu.

„Neće se ta situacija promijeniti nabolje, naprotiv, biće još gore - jer naša privreda, zahvaljujući ogromnom teretu vlasti, ucjenama, reketiranju, izdizanje iznad svega podobnih firmi, izdizanje nekih firmi iznad zakona, čak i konkurencije. Niko za to ne dogovara, ali smo zato od privrede napravili jednog invalida koji nije konkurentan i ne može da konkuriše privredama niti iz okruženja, a o Evropi neću ni da pričam,“ smatra Svjetlana Cenić, ekonomska analitičarka.

No, probleme imaju i osatle zemlje u regionu. Od dolaska ekonomske krize primijetan je i pad izvoza u svim zemljama jugoistočne Evrope. Umjesto da se bave rješavanjem ekonomskih problema u regiji, lideri regiona s vremena na vrijeme zaoštravaju političke odnose, što nikako ne doprinosi bržem putu ka EU. Iz Vijeća za regionalnu saradnju preporučuju da se lideri jugoistočne Evrope posvete ekonomskom ojačavanju ovog regiona.

„Svaka vrsta suradnje je od iznimnog značaja, pa tako i ekonomska suradnja jer je većina zemalja regije jugoistočne Evrope prilično malena i pojedinačno ne može ostvariti baš neki veliku utjecaj. Međutim, njihov značaj raste kad ujedine snage. S obzirom da živimo u globalizacijskom dobu, često tržišno natjecanje u nekoj industriji puno je jače ako se pojedine firme udruže sa svojim kolegama iz susjednih zemalja, što na kraju dovodi do napretka regije. Isto, recimo, možemo uzeti primjer infrastrukture, jer jedna zemlja može imati savršene ceste, ali ako ih nema u sujedstvu onda su vrlo ograničeni njihova moć upotrebe i iskoristivost zato što neće povezati regiju s ostatkom svijeta. Tako će biti slabiji i razvoj turizma i trgovine i sveukupnog ekonomskog i socijalnog napretka,“ kaže Dinka Živalj, glasnogovornica Vijeća.

Građani BiH priznaju da im domaći proizvodi nisu prioriotet, te da radije kupuju uvozne, naročito ako su jeftiniji:



Više o privrednim vezama sa Srbijom pročitajte OVDJE
  • 16x9 Image

    Mirna Sadiković

    U novinarstvu je od 1994. Na Tuzlanskoj televiziji stiče prva novinarska iskustva kao reporter, a potom radi i kao urednik do 1999. Radila je na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji "Nezavisnih novina", a 2001. postaje dio ekipe Radija Slobodna Evropa. Obrađuje političke i ekonomske teme.

XS
SM
MD
LG