Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Novi izborni zakon za entitetsko glasanje


Promena dobra za sve građane BiH?
Predsjedavajući Doma naroda Parlamenta BiH Sulejman Tihić podnio je zahtjev Ustavnom sudu BiH za ocjenu ustavnosti Izbornog zakona BiH.

Tihić u zahtjevu ističe da zbog neustavnih odredbi Izbornog zakona BiH u sadašnjoj strukturi Zastupničkog doma državnog Parlamenta nije ispoštovan ustavni princip o proporcionalnoj zastupljenosti sva tri konstitutivna naroda i ostalih građana prema popisu stanovništva iz 1991. godine. Sve političke partije u BiH Tihićevu inicijativu ocjenujuju neprihvatljivom, a ima i onih koji tvrde da, ukoliko Ustavni sud BiH donese presudu u korist Tihića, Bosna i Hercegovina kao država više neće postojati.
Traži se ocena ustavnosti izbornoh zakona - Sulejman Tihić

Komplikovan bosanskohercegovački ustavni poredak, ali i postojeći Izborni zakon doveli su do toga da se poslanici u Zastupničkom domu Parlamenta Bosne i Hercegovini biraju po principu da su iz Republike Srpske Srbi, a iz Federacije BiH Bošnjaci i Hrvati. Od 42 poslanika, koliko ih je u Zastupničkom domu, 14 je iz Republike Srpske, a 28 iz Federacije BiH. Od 22 Bošnjaka, 20 ih je sa područja Federacije. Istovremeno 13 je Srba, od kojih 12 iz RS-a. Nema niti jednog Hrvata iz Republike Srpske jer je svih sedam sa područja Federacije. Posljedica toga je da se u većini slučajeva entitetsko glasanje pretvorilo u etničko.

Predsjedavajući Doma naroda državnog parlamenta Sulejman Tihić smatra da je Izborni zakon koji omogućava takav izbor poslanika neustavan, zbog čega je od Ustavnog suda BiH zatražio ocjenu njegove ustavnosti:

„Ovo je dobro za sve građane BiH. Ova inicijativa, ukoliko se usvoji, onda pitanje entitetskog glasanja više uopće nije bitno.“

NEODOBRAVANJE

Tihićeva inicijativa ne samo da je naišla na neodobravanje političkih partija koje participiraju u državnom Parlamentu, već se mogu čuti i neke vrste prijetnji ukoliko je Ustavni sud prihvati. Među njima prednjači SNSD, čija poslanica u Parlamentu BiH Milica Marković kaže da će njeno prihvatanje značiti definitivan kraj države Bosne i Hercegovine:

„I da vjerovatno više predstavnici RS ne bi došli nikada da rade u tom parlamentu u kome bi unaprijed znali da će biti preglasni i da neko može bez njihove volje da odluči i da donese odluku onako kako neko želi iz Federacije.“

Nisu samo političke partije iz Republike Srpske protiv inicijative Sulejmana Tihića. I stranke u Federaciji, poput HDZ BiH, smatraju da se radi o političkom potezu. Iako u toj političkoj opciji priznaju da im ne odgovara postojeći etnički sastav Zastupničkog doma državnog Parlamenta, ipak ne podržavaju Tihićev zahtjev. Na koji način vide rješenje, odgovara poslanik HDZ BiH u Parlamentu BiH Ivo Miro Jović:

„Nužno je u ovoj zemlji napraviti temeljni zakon koji se zove ustav koji bi iz temelja promijenio aktualno stanje u kojem bi sva tri naroda dovedena bila u istu poziciju.“
Beriz Belkić

Ne ulazeći u motive zbog kojih je predsjedavajući Doma naroda državnog Parlamenta podnio zahtjev, u Stranci za BiH smatraju da ukoliko bi Ustavni sud BiH ocijenio neustavnim Izborni zakon, u praksi bi to bilo teško provesti, kaže potpredsjednik stranke Beriz Belkić.

„Teško je natjerati političke partije da one svoje liste prilagođavaju toj situaciji zastupljenosti naroda.“

Različiti su stavovi o tome treba li se i na zakonodavnu vlast odnositi odluka o konstitutivnosti svih naroda na cijelom području države poštujući posljednji popis stanovništva iz 1991.godine. To je podijelilo i pravne eksperte. I dok Kasim Trnka kaže da će sudijama Ustavnog suda biti teško da donesu odluku uprkos činjenici da je nelogično postojeće biranje poslanika, s druge strane, Petar Kunić smatra da bi time definitivno došlo do preglasavanja srpskog naroda u zakonodavnoj vlasti. Kasim Trnka:

„Kad uporedimo ustavna rješenja u ustavima entiteta, koja je doduše nametnuo visoki predstavnik, onda je on propisao kvote za pripadnike konstitutivnih naroda u predstavničkim tijelima entiteta. Nažalost, takve kvote ne postoje za Predstavnički dom Parlamenta BiH - iako je ova činjenica da se, zapravo, entitetsko glasanje pretvorilo u nacionalno glasanje.“

Petar Kunić:

„1991. i odnos broja stanovnika bila bi fikcija. Ne možete na bazi fikcije da provodite izbore i da na osnovu pretpostavljenih odnosa koji nisu realni, nisu stvarni, gradite strukturu organa BiH.“

Ustavni sud BiH donio je prije nekoliko godina odluku o konstitutivnosti sva tri naroda na cijelom području Bosne i Hercegovine. Do tada, prema postojećem Ustavu, donesenom u Dejtonu, Bošnjaci i Hrvati u Republici Srpskoj tretirani su kao manjine, što su bili i Srbi na području Federacije. Trenutno, u Bosni i Hercegovini niko ne smije da prognozira kako će proći zahtjev Sulejmana Tihića. Tim prije što su pregovori o reformi Ustava, pod pokroviteljstvom Evrope i Amerike, u toku, ali i njihovog insistiranja da se do svake odluke treba doći konsenzusom sva tri naroda, što, sudeći prema sadašnjem raspoloženju, sa Tihićevom inicijativom nije slučaj.
XS
SM
MD
LG