Dostupni linkovi

Iranski atak na Ivankovića


Željko Ivanković

Već skoro mjesec traje medijska prepiska između iranske amabasade u Sarajevu i najuglednijih bh. intelektualaca, pisaca i književnika

U prepisku su se uključilo i Društvo pisaca Hrvatske, ali ugledni međunarodni profesori. Sve zbog pisanja bh. književnika, prevodioca i publiciste Željka Ivankovića, čiji je feljton, nastao po knjizi „Tetoviranje identiteta“, izazvao bijes i žestok napad iranske ambasade u Sarajevu, koja ga je optužila za islamofobiju, miješanje u unutrašnje stvari Islamske Republike Iran. Nijedna zvanična bh. institucija nije reagovala i na bilo koji način zaštitila Ivankovića - ako ništa, kao građanina BiH.

Tendenciozno iskorišten odlomak iz knjige „Tetoviranje identiteta“ Željka Ivankovića, u kojem se govori o knjizi „Čitati Lolitu u Teheranu“, bio je dovoljan da iranska amabasada ovog uglednog bh. književnika dovede u vezu sa Salmanom Ruždijem i Azar Nafisi, a potom ga stavi u isti red sa Šešeljom, Tuđmanom, Miloševićem i Arkanom.

Feljton, nastao po ovoj knjizi, objavljen je u nekoliko nastavaka u sarajevskom „Oslobođenju“, i to u vrijeme nereda u Teheranu nastalih nakon tamošnjih izbora. Ove dvije činjenice realno i nisu u direktnoj vezi, ali je iransko diplomatsko predstavništvo u Sarajevu sve shvatilo kao oštru kritičku misao upućenu zvaničnom Teheranu i obrušilo se na Ivankovića upoređujući ga sa osuđenima i optuženima za ratni zločin.

Zašto je Ivanković feljtonom objavljenim u „Oslobođenju“ toliko naljutio iransku ambasadu, za naš program kaže:

„Citiram iransku književnicu koja je pisala ’Čitati Lolitu u Teheranu’. Oni su se toga uhvatili, to su proglasili vrhunskim obračunom s islamom, doduše nevještim, mene su nazvali islamofobom. Pritom su gadno nasrnuli na moje autorske slobode, na moje ljudske slobode, umiješali se u unutarnje stvari zemlje u kojoj su gosti jer su me optužili da kvarim međuvjerske i međunacionalne odnose, proglasili su me jednakim s Arkanom, Karadžićem, Miloševićem i Tuđmanom, da tobože radim ono što njima nije uspjelo, kao da ja imam vojsku, politiku, policiju itd.“


U odbranu Željka Ivankovića, ali i novinarske, stvaralačke, pa i ljudske slobode, ustali su Društvo pisaca BiH - PEN centar, Helsinški odbor za ljudska prava BiH, te poznati bosanskohercegovački publicisti i intelektualci.


Slučaj treba ispitati


Sven Alkalaj
Reagovalo je i Društvo pisaca Hrvatske, te ugledni profesori univerziteta sa njemačkog govornog područja. Svi osim zvaničnih bh. institucija.

Ministar vanjskih poslova BiH Sven Alkalaj kaže kako nije upoznat sa slučajem Ivanković, ali ističe da bi diplomatska predstavništva u BiH, pa tako i iranska amabasada, morali poštovati zakone i norme zemlje domaćina. Priznaje da bi Ivankoviću upućene verbalne uvrede trebalo ispitati:

„Ispitati kakva je težina tog nekog verbalnog sukoba i u čemu je bio i do koje je on granice išao, da li on ima cilj omalovažavanje, mržnju, pojavu rasizma, ksenofobije itd. I takve pojave sigurno treba sankcionisati. Mi nismo dosad imali prijave za takve neke incidente.“


Predsjednik Helsinškog komiteta BiH Srđan Dizdarević ističe da je sasvim jasno da je Iran izabrao BiH, odnosno Željka Ivankovića za konačni obračun sa Ruždijem, Nafisi i svima onima koji drugačije misle od zvaničnog Teherana.

Srđan Dizdarević
Stoga nije upitna demokratija samo u Iranu, nego i u BiH koja je dopustila da se ideološka borba iz Irana prenese na bh. tlo, kaže Dizdarević:

„Činjenica je da bh. vlasti nisu na to reagovale. Jednostavno postoji ili neka vrsta podaništva ili jedan dio bh. rukovodstva želi da koketira s Iranom na ovom pitanju, odnosno ne želi da uđe u sukob, odnosno u dijalog s Iranom. Mislim da je to apsolutno neshvatljivo i da je jednostavno pitanje slobode nas građana BiH - da li će nas neko izvana disciplinirati i ubjeđivati nas kakav treba da bude islam danas, a sutra kakva treba da bude katolička vjera ili bilo šta dugo u BiH. Mislim da je to zaista nedopustivo. Ovakav način polemisanja kakav je uvela Ambasada Irana je jednostavno nešto što je apsolutno strano demokratijama i strano zemljama koje drže do sebe.“


Nekadašnji bh. diplomata i dobar poznavalac islamskog svijeta Hajrudin Somun ističe kako je zvanična politika BiH - dobri odnosi sa Iranom bez obzira kakvi su stavovi Teherana, pa i onda kada na javni linč poziva protiv bh. državljana:

„Ali treba uzeti u obzir i političku strukturu BiH - odnose, inače, nekih od konstitutivnih naroda s Islamskom Republikom koja je veoma mnogo pomagala Bosnu za vrijeme rata, tako da i to može da utiče na taj nivo reagiranja.“


U BiH više ništa nije neobično i čudno, kaže rezignirano izvršna direktorica PEN centra BiH Ferida Duraković i dodaje da je poražavajuće ono što obični građani mogu doživjeti u svojoj zemlji:

„Mene samo čudi naša tako ogromna ravnodušnost na sve što se nama zbiva, na sve što nam rade, na sve kako nas tako lijepo gaze od domaćih pa do stranih. Čudim se ja nama samima, a ne nedostatku reakcije, na izazovu koji nam, u stvari, baca iranska amabasada. Nažalost, očigledno nije nikome zasmetalo, ali to pitanje treba da uputite zvaničnim organima ove države koji su dužni da zaštite svoga grđanina, kada se njegovom životu prijeti od strane neke druge, gostujuće zemlje ovdje.“


Svi oni koji su dužni braniti živote bh. građana ili ne čitaju novine i ne slušaju i ne gledaju radio i TV, ili pak sve ovo ne žele znati jer to je, ipak, velika međudržavna i politička stvar, pa ko bi to sve potezao zarad jednog pisca ili nekog običnog anonimnog pojedinca.

Pogledajte komentare (3)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG