Dostupni linkovi

HNS traži formiranje hrvatske federalne jedinice


Sa zasjedanja HNS-a u Mostaru, 19. aprila 2011
Hrvatski narodni sabor, pozivajući na poštivanje većinske izborne volje hrvatskog naroda u BiH, rezolucijom je utvrdio kako temeljita reforma Ustava osigurava potpunu institucionalnu ravnopravnost, te poziva na novu upravnu i teritorijalnu organizaciju kroz utemeljenje više federalnih jedinica, od kojih bi najmanje jedna bila sa hrvatskom većinom.

Izmjene Izbornog zakona kojima bi se osigurao izbor legitimnih predstavnika hrvatskog naroda u svim tijelima vlasti, ključne su za opstanak Hrvata u BiH, navedeno je u rezoluciji.

Kao uvod u njeno usvajanje Dragan Čović, predsjednik HDZ BiH i predsjednik Sabora, kazao je:

„BiH nema šansu kao dvoentiteski organizirana BiH. Ona nema svoju budućnost. I mi ne želimo podržavati takvo uređenje BiH. BiH se nalazi uistinu na jednom raskrižju - raskrižju između toga da se podijeli na dva dijela upravo voljom onih koji to razmišljaju da naprave bez hrvatskog naroda, koji pokušavaju svoju političku platformu napraviti na način da pri
"BiH se nalazi uistinu na jednom raskrižju - raskrižju između toga da se podijeli na dva dijela", ustvrdio je Dragan Čović.
čom o multietničnom i građanskom u biti prave ono što u konačnici žele osigurati svom narodu - unitarnu BiH.“


Događaj u Mostaru nije ništa drugo nego ujediniteljski sabor dva HDZ-a pošto je većina delegata pozvanih na zasjedanje 4. sjednice upravo iz ove dvije stranke, kaže predsjednik HSP-a BiH Zvonko Jurišić. Osvrnuvši se na zaključke, kazao je kako je u kratkom vremenu od formiranja institucija FBiH urađeno mnogo, te da će se hrvatski san o ravnopravnosti ostvariti, jer je u platformi sadržano mnogo toga.

„Mi ćemo već poraditi na izmjenama Izbornog zakona. Mi imamo to u platformi. Jedan od takvih zaključaka je izmjena Izbornog zakona da se ne desi, recimo, da drugi izaberu predstavnika, odnosno člana Predsjedništva BiH. To smo mi predvidjeli u platformi i to će se desiti“
, kaže Jurišić.

Sabor je ustanovio i Glavno vijeće. Prema odluci o njegovom utemeljenju, ono daje smjernice i utvrđuje politiku o svim pitanjima koja se tiču vitalnih nacionalnih interesa Hrvata u BiH, te koordinira i usklađuje međukantonalno i međuopćinsko djelovanje i postupanje po pitanjima od zajedničkog interesa za ove nivoe vlasti.

Moguć bojkot vlasti u Federaciji BiH


Iako nisu eksplicitno priznali da se miješaju u nadležnost Doma naroda, koji odlučuje o pitanjima vitalnog nacionalnog interesa, iz navedenih dokumenata proizilazi kako je on prestao postojati. Mjere borbe biće različite, a moguće je da se dogodi i bojkot formirane vlasti u FBiH, kaže predsjednik HDZ-a 1990 Božo Ljubić.

Božo Ljubić
„Oživljavanjem rada Sabora naša borba za ravnopravnost ne izlazi iz odgovornosti političkih stranaka, ali se prvenstveno smješta u institucije Sabora. Naše djelovanje će se prilagoditi prema prilikama, uzimaće onaj oblik koji će u tom momentu biti najplauzobilniji - politički, pravni, lobiranje, sve do demokratskih oblika građanskog neposluha ako to bude neophodno, a nadam se da neće“, kaže Ljubić.

Denis Bećirević, potpredsjednik SDP-a BiH, stranke koju su na Saboru najviše prozivali za pokušaj obespravljenja Hrvata, kaže kako se radi o strankama koje su imale 20 godina da riješe status Hrvata, no nisu to učinile, te kaže kako će upravo stranke potpisnice platforme ići ka tome.

„Stranke potpisnice platforme su već za nekoliko mjeseci napravile niz koraka i poteza koje HDZ-ova politika nije uspjela obezbijediti u posljednjih nekoliko decenija. Dakle, HDZ je jednostavno stranka koja je sada potpuno dezorijentirana i koja apsolutno nije svjesna postojećih kretanja. Mislim da u ovom trenutku politički lutaju, bez ikakvog vidljivog putokaza u kojem pravcu se kreću“
, kaže Denis Bećirević.

Adil Osmanović
, potpredsjednik SDA, kaže kako ga zasjedanje Sabora s najavljenom tematikom asocira na devedesete, što nije dobro.

„Prvenstveno mislim da nije dobar tajming - odluka Skupštine RS-a, Sabor danas u Mostaru, to je vraćanje neki kažu na Karađorđevo,ali ne bih tako teške ocjene davao. Mislim da se trebamo okrenuti budućnosti i da trebamo svim građanima ponuditi bolju i evropsku budućnost“
, smatra Osmanović.

Milica Marković, zastupnica SNSD-a u Parlamentu BiH, kaže kako su saborske odluke prvenstveno usmjerene ka bošnjačkim političkim partijama, ali da podržava nastojanja da svi narodi budu ravnopravni:

„Njihovo je legitimno i ustavno pravo da se izjasne i da kažu o svom statusu ono što misle. Smatram da se, ako se može, ustavnim reformama ispoštuje pravo svakog konstitutivnog naroda i svih drugih, nacionalnih manjina, da se osjećaju ravnopravno i da se osjećaju dovoljno poštovano u BiH“
, navodi Milica Marković.

U narednim danima će, kako je najavljeno, biti poznato više detalja o tome kako će se zaključci iz rezolucije Hrvatskog narodnog sabora implementirati. Iako se dalo naslutiti da je namjera bojkotovati institucije u FBiH, što bi otežalo funkcionisanje vlasti, niko od zvaničnika to nije potvrdio, izuzev što je rečeno da je ovakva vlast neprihvatljiva.

HNS usvojio rezoluciju o pravcima djelovanja

HNS usvojio rezoluciju o pravcima djelovanja

Adla Dizdar

U organizaciji HDZ-a BiH i HDZ-a 1990 u Mostaru je u utorak održan 4. Hrvatski narodni sabor.

Uz prisustvo brojnih gostiju, stranaka sa hrvatskim predznakom, izuzev onih koji učestvuju u aktualnim strukturama vlasti, te predstavnika pravaških stranaka i HDZ-a iz Hrvatske, usvojena je rezolucija koja govori o daljem nastupu na političkoj sceni i pravcima djelovanja u smislu jačanja jednakopravnosti hrvatskog naroda u BiH.

Rezolucija osuđuje i odbacuje grubo gaženje izborne volje hrvatskog naroda u BiH, iskazane na posljednjim općim izborima u oktobru prošle godine.

Rezolucijom se, između ostalog, utvrđuje da samo temeljita reforma Ustava koja bi osigurala potpunu institucionalnu ravnopravnost i novu upravnu teritorijalnu organizaciju kroz utemeljenje više federalnih jedinica, od kojih bi najmanje jedna bila sa hrvatskom većinom, može osigurati stvarnu jednakopravnost naroda u BiH.

Predsjednik Organizacijskog odbora i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović rekao je na skupu kako je poruka koju sa Sabora žele poslati i domaćoj i međunarodnoj javnosti vrlo jasna:

„Želimo BiH po mjeri sva tri naroda, ali vrlo jasno - ne samo institucionalne jednakonopravnosti nego institucionalne i teritorijalne jednakopravnosti jer je evidentno za prilike u BiH da je to jedini način da osiguramo apsolutnu jednakopravnost.“

Čović je dodao i kako zasjedanje i usvojena rezolucija ne predstavljaju podjelu BiH.

„Želimo BiH, ne želimo je nikom ostaviti. Ne želimo se odreći prava na BiH“, kazao je Čović.

Pogledajte komentare (32)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG