U BiH nema mehanizama koji bi sankcionisali lažne ili nepotpune podatke iz finansijskih izvještaja izabranih zvaničnika u BiH koji se dostavljaju Centralnoj izbornoj komisiji (CIK), niti su prema sadašnjem zakonskom okviru jednako riješena pitanja sukoba interesa na svim nivoima vlasti u zemlji.
Tako se dešava da kazna oduzimanja nemogućnosti kandidovanja na neku poziciju koju izriče CIK nema nikakvog uticaja, niti se na nju može primijeniti Zakon o sukobu interesa ukoliko se radi o osobi koja je imenovana, a ne izabrana.
„CIK BiH u skladu sa članom 1.10 Izbornog zakona ovlaštena je da oduzima mandate izabranim članovima organa vlasti ukoliko bude izrečena sankcija zabrane kandidovanja, dok imenovani zvančinici i savjetnici najčešće ostaju na svojim funkcijama i nakon pravosnažnosti odluke CIK, jer je to izvršenje ostavljeno na volju organu koji ih je imenovao. Mi imamo sad situcija da ljudi kojima je izrečena pravosnažna odluka još uvijek obavljaju svoje funkcije jer organ koji ih je imenovao neće da ih razriješi sa te funkcije. Takođe je uočeno da se u pojedinim slučajevima vrši imenovanje osoba kojima je izrečena ova sankcija i na taj način se dovodi zaista u pitanje poštovanje
principa zakonitosti i dosljednog provođenja zakona, kao i poštivanje odluka nadležnih organa“, kaže Danka Polovina - Mandić, šefica odsjeka za provedbu Zakona o sukobu interesa u CIK BiH.
Tako je, recimo, ministar vanjskih poslova BiH Sven Alkalaj proveo gotovo cijeli svoj mandat pod zabranom CIK-a, a da pritom Ministarstvo u kojem je prvi čovjek nije uradilo ništa po tom pitanju - jer je na mjesto ministra imenovan po stranačkom i političkom dogovoru, a ne voljom građana.
Primjera je mnogo, ali i rupa u zakonu koje bi, osim imovinske koristi, trebale obuhvatiti i one moralne kada je u pitanju sukob interesa. Obrenka Slijepčević, predsjednica Republičke komisije za utvrđivanje sukoba interesa u RS, navodi slučaj oca koji je unaprijedio kćerku, za šta sukob interesa nije utvrđen:
„Smatrali smo da je otac ipak ključan faktor jer smo kroz iskustvo došli do toga da su kćerke, neću sada da kažem i razvedene kćerke, uglavnom bile na funkcijama - ja se izvinjavam, ali ipak je nemoguće ne doći do podataka jer podnosioci prijava toliko toga kažu u izjašnjenju - uglavnom su razvedene kćerke bile na višim funkcijama. Ja sam imala predmet težak pet kila, međutim, na kraju kad sam utvrdila po imovinskom stanju, po svim obrascima, po svim poreskim provjerama i ostalo, gospođa kćerka živi bolje od mene - ja joj nisam mogla utvrditi sukob interesa iz tog osnova", kaže Obrenka Slijepčević.
Uvećati kazne
Đorđe Kojić
Aleksandra Martinović iz TI BiH kaže kako je veliki broj kršenja Zakona o sukobu interesa ustanovljen i u procesu javnih nabavki. Tako je u RS ustanovljeno da je u većini slučajeva favorizovani izvođač radova na velikim projektima koji garantuju veliku dobit Integral Inženjering, dok je prisutno i korištenje zakonskih manjkavosti i kod izabranih zvaničnika:
„Preduzeće Integral Inžinjering oko 20 i nešto miliona vrijednost je samo ugovora sa Gradom Banjaluka, oko 16 miliona sa Vladom RS. A brojni su slučajevi zloupotrebe Zakona o sukobu interesa RS, odnosno onih odredaba prema kojima zvaničnici mogu da rade sa firmama koje nisu na teritoriji RS, pa je veoma interesantan slučaj gospodina Đorđa Kojića koji ima četiri svoje firme - on je poslanik u Skupštini Brčko Distrikta, i to ga uopšte ne sprečava da radi sa institucijama RS, a često se čak dešava i da se te njegove tri firme pojavljuju kao jedini ponuđači na tenderima za javne nabavke stvarajući time privid ispoštovane odredbe zakona o konkurenciji“, kaže Aleksandra Martinović.
Jedna od mjera koju bi trebalo pooštriti u sadašnjem zakonu je uvećati kazne za novčanu dobit ostvarenu putem sukoba interesa, smatra Danka Polovina – Mandić:
„Postojeće novčane sankcije u rasponu od 1.000 do 10.000 KM ne odražavaju adekvatnu kaznenu politiku u slučajevima kada je ostvarena velika imovinska korist, a zaista imamo slučajeva kada poslovanja preduzeća premašuju milionske iznose, i kada, naravno, prekršaji ove vrste nisu inkriminisani kao krivična djela. Stoga smo mišljenja da bi trebalo povećati ovaj raspon novčanih snakcija.“
Zakoni o sukobu interesa u BiH moraju se harmonizirati kako bi se spriječilo da se na iste stvari primjenjuju različiti zakoni, čime bi se izbjeglo da se na jednu te istu okolnost odnose različiti propisi.
Tako više ne bi bilo moguće da zvaničnici ili njihovi najbliži srodnici putem privatnih kompanija iz jednog entiteta nesmetano obavljaju poslove sa vladom drugog entiteta, te tako ostvare milionsku dobit.
Tako se dešava da kazna oduzimanja nemogućnosti kandidovanja na neku poziciju koju izriče CIK nema nikakvog uticaja, niti se na nju može primijeniti Zakon o sukobu interesa ukoliko se radi o osobi koja je imenovana, a ne izabrana.
„CIK BiH u skladu sa članom 1.10 Izbornog zakona ovlaštena je da oduzima mandate izabranim članovima organa vlasti ukoliko bude izrečena sankcija zabrane kandidovanja, dok imenovani zvančinici i savjetnici najčešće ostaju na svojim funkcijama i nakon pravosnažnosti odluke CIK, jer je to izvršenje ostavljeno na volju organu koji ih je imenovao. Mi imamo sad situcija da ljudi kojima je izrečena pravosnažna odluka još uvijek obavljaju svoje funkcije jer organ koji ih je imenovao neće da ih razriješi sa te funkcije. Takođe je uočeno da se u pojedinim slučajevima vrši imenovanje osoba kojima je izrečena ova sankcija i na taj način se dovodi zaista u pitanje poštovanje
'Imamo situcija da ljudi kojima je izrečena pravosnažna odluka još obavljaju funkcije jer organ koji ih je imenovao neće da ih razriješi", kaže Danka Polovina - Mandić.
Tako je, recimo, ministar vanjskih poslova BiH Sven Alkalaj proveo gotovo cijeli svoj mandat pod zabranom CIK-a, a da pritom Ministarstvo u kojem je prvi čovjek nije uradilo ništa po tom pitanju - jer je na mjesto ministra imenovan po stranačkom i političkom dogovoru, a ne voljom građana.
Primjera je mnogo, ali i rupa u zakonu koje bi, osim imovinske koristi, trebale obuhvatiti i one moralne kada je u pitanju sukob interesa. Obrenka Slijepčević, predsjednica Republičke komisije za utvrđivanje sukoba interesa u RS, navodi slučaj oca koji je unaprijedio kćerku, za šta sukob interesa nije utvrđen:
„Smatrali smo da je otac ipak ključan faktor jer smo kroz iskustvo došli do toga da su kćerke, neću sada da kažem i razvedene kćerke, uglavnom bile na funkcijama - ja se izvinjavam, ali ipak je nemoguće ne doći do podataka jer podnosioci prijava toliko toga kažu u izjašnjenju - uglavnom su razvedene kćerke bile na višim funkcijama. Ja sam imala predmet težak pet kila, međutim, na kraju kad sam utvrdila po imovinskom stanju, po svim obrascima, po svim poreskim provjerama i ostalo, gospođa kćerka živi bolje od mene - ja joj nisam mogla utvrditi sukob interesa iz tog osnova", kaže Obrenka Slijepčević.
Uvećati kazne
„Preduzeće Integral Inžinjering oko 20 i nešto miliona vrijednost je samo ugovora sa Gradom Banjaluka, oko 16 miliona sa Vladom RS. A brojni su slučajevi zloupotrebe Zakona o sukobu interesa RS, odnosno onih odredaba prema kojima zvaničnici mogu da rade sa firmama koje nisu na teritoriji RS, pa je veoma interesantan slučaj gospodina Đorđa Kojića koji ima četiri svoje firme - on je poslanik u Skupštini Brčko Distrikta, i to ga uopšte ne sprečava da radi sa institucijama RS, a često se čak dešava i da se te njegove tri firme pojavljuju kao jedini ponuđači na tenderima za javne nabavke stvarajući time privid ispoštovane odredbe zakona o konkurenciji“, kaže Aleksandra Martinović.
Jedna od mjera koju bi trebalo pooštriti u sadašnjem zakonu je uvećati kazne za novčanu dobit ostvarenu putem sukoba interesa, smatra Danka Polovina – Mandić:
„Postojeće novčane sankcije u rasponu od 1.000 do 10.000 KM ne odražavaju adekvatnu kaznenu politiku u slučajevima kada je ostvarena velika imovinska korist, a zaista imamo slučajeva kada poslovanja preduzeća premašuju milionske iznose, i kada, naravno, prekršaji ove vrste nisu inkriminisani kao krivična djela. Stoga smo mišljenja da bi trebalo povećati ovaj raspon novčanih snakcija.“
Zakoni o sukobu interesa u BiH moraju se harmonizirati kako bi se spriječilo da se na iste stvari primjenjuju različiti zakoni, čime bi se izbjeglo da se na jednu te istu okolnost odnose različiti propisi.
Tako više ne bi bilo moguće da zvaničnici ili njihovi najbliži srodnici putem privatnih kompanija iz jednog entiteta nesmetano obavljaju poslove sa vladom drugog entiteta, te tako ostvare milionsku dobit.
