Dostupni linkovi

Žestoke kritike zabrane snimanja filma Angeline Jolie


Angelina Jolie na snimanju filma radnog naziva Bosanska ratna ljubavna priča, Budimpešta, 13. oktobra 2010.
Ministar kulture i sporta Federacije BiH Gavrilo Grahovac poništio je u srijedu odobrenje za snimanje prvog filma holivudske glumice Angeline Jolie koji je trebala snimati u okolini Sarajeva. Grahovac je takvu odluku donio nakon sastanka sa predsjednicom i članicama Udruženja "Žene - žrtve rata", jer su izjavile da tematika filma vrijeđa njihova osjećanja.

Sarajevska intelektualna zajednica je, naprosto, zatečena odlukom o zabrani snimanja filma Angeline Jolie. Malo ljudi je, zbog toga valjda, bilo spremno razgovarati.

Ovaj se novinar ne sjeća dana kad je bilo više nedostupnih ili telefona kojima su umrle baterije. Ona šačica hrabrih ne dozvoljava da ih se optužuje kako uskraćuju prava ili ignorišu emocija žrtava rata, ali su, ipak, prednost dali stvaralačkim slobodama.

„Ako je na nivou sadržaja, tu onda ulazimo u neku vrlo opasnu zonu – ko, šta, zašto, koja komisija, pogotovo u Bosni smo postali, čini mi se, specijalisti razmatrati sadržaje o kojima nismo još ni upoznati“, ocjenjuje filmski reditelj Srđan Vuletić.

Urednik kulturnog programa javnog tv-sevisa na državnom nivou Dževdet Tuzlić, vjerovatno najuporniji ovdašnji filmski hroničar, ukazuje na tragove koji vode u posve drugom pravcu, mada se nije rad petljati u detalje:

„Pogana smo mi zemlja, pa me ne bi čudilo da se iza zavjese krije i notorna ljubomora nekih kojima nije pošlo za rukom da budu dio projekta, a Žene-žrtve rata iskoristili kao mogućnost da te svoje nakane realiziraju, jer Žene - žrtve rata su reagirale na osnovu nepotpunih informacija. Nisu, dakle, imale scenario i ni po čemu nisu mogle donijeti prave zaključke“
, kaže Tuzlić.

Kontraproduktivan gest


U priču se ovdje uvlače interesi vlasnika nekih medija, računajući i prekogranični Pink i ovdje sveprisutni Dnevni avaz, šićari producenata u pokušaju, obračuni nabjeđenih filmskih veličina. Sve uz besprizornu manipulaciju autentičnom nesrećom i ogromnom boli ubogih žrtava rata.

Angelina Jolie kao ambasadorica dobre volje UNHCR-a u posjeti izbjeglicama kod Goražda, april 2010.
Većina priča o odluci odlazećeg ministra zapravo i započinje ogradama u vezi sa tim.

„Normalno, ja isto ne bih bio najsretniji čovjek na svijetu da se na neki način teško krše neka prava, ali sa druge strane nisam ni za to da se tjeraju investicije iz BiH. Ako dobijemo sada crveno svjetlo, neće nijedna druga produkcija dugo vremena doći“, kaže Srđan Vuletić.

Vjerovatno najznačajniji politički analitičar u BiH Ivan Lovrenović, i sam plodni pisac i kulturni istoričar, ne bez gorčine zbori:

„Ovaj čin je klasična birokratska-ideološka intervencija vlasti u prostoru umjetničkog izraza i slobode, to je više nego jasno. Kad se gleda praktično, ovo je gotovo neshvatljivo kontraproduktivan gest jer jedini efekat koji on proizvodi to je nekakva sjena, nekakva ljaga na BiH, koja ionako ima to ozloglašeno stanje.“

Hadžihafizbegović će dati odobrenje


Sasvim svjesno, u pomoć ovim stanovištima pozvaću i uvaženu Slavenku Drakulić, autoricu kultnog romana Hologram straha, književnicu koju je uskogrudost političke elite onomad istjerala iz rodne Hrvatske.

„To je jedan potez cenzure koji skandalom čini prvo što ga je donio ministar kulture, a drugo da je donesena jedna takva drastična odluka na osnovu rekla-kazala“
, smatra Slavenka Drakulić.

Valja ovdje podsjetiti na činjenicu da je, poslije odluke ministra Grahovca s puta u inostranstvu, reagovao ministar kulture Sarajevskog kantona, poznati glumac Emir Hadžihafizbegović koji je odlučno ustao protiv zabrane stvaralačkih sloboda. Obećao je: dozvoliću snimanje, pa neka me federalna policija hapsi!

Jednako jasan bio je i Dino Mustafić, direktor uglednog pozorišnog festivala MESS, koji upravo zahvaljujući širenju horizonata ovih dana proslavlja 50-ogodišnjicu postojanja.

„Ne može se na osnovu poluinformacija, novinskih članaka ili izvadaka iz sinopsisa formirati mišljenje, to je s jedne strane. S druge strane sam kategorički protiv bilo kakve zabrane, uplitanja u umjetničke slobode. Mislim da to nije dobro ni za kulturu BiH, ni za imidž ove zemlje, pogotovu kada se radi o takvoj jednoj važnoj međunarodnoj filmskoj koprodukciji sa velikim brojem umjetnika iz ove zemlje“
, kaže Mustafić.

Pobjednica Berlinskog festivala Jasmila Žbanić, svojim filmom „Grbavica“ ali i ukupnih javnim djelovanjem pokazala je koliko joj je stalo do žena žrtava silovanja. Bila je na čelu čitavog jednog pokreta koji im je obezbijedio dostojanstvo zakonske zaštite. Ona, u promptno objavaljenom saopštenju, odluku odlazećeg ministra kvalifikuje kao „vrhunski primitivizam i totalitarizam“. Zahtijeva da se ona momentalno poništi.

Ministar je međutim - kao što pretpostavljate - na putu. Ono što je rekao u srijedu, međutim, govori mnogo više nego li bi, da je iskoristio priliku koju smo mu željeli pružiti, mogao reći danas. Zapravo - sugeriše više:

„Mi, naravno, svim ovim aktom nećemo moći spriječiti da se film snima negdje drugdje, ali ako ništa, ovim činom možemo izraziti svoje negodovanje za snimanje filma koji ne govori o istini, snimanje filma koji vrijeđa toliki broj žrtava“
, tako je govorio Gavrilo. Ničim izazvan.

Pogledajte komentare (14)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG