Dostupni linkovi

BiH dalje nego ikad od EU


Delegacija Evropske komisije u BiH, foto: Midhat Poturović
Robert Shuman, pet godina nakon Drugog svjetskog rata, objavio je deklaraciju o novoj evropskoj zajednici, a u BiH se nakon 15 godina od posljednjeg rata još uvijek priča o razgradnji države. Politička kriza, po ocjeni i međunarodne zajednice i domaće javnosti, najveća do sada ne samo da je zaustavila put ka Evropi nego se točak po ocjeni mnogih počeo kretati unazad.

Sedam mjeseci nemogućnosti konstituiranja državne vlasti ostavilo je posljedice na evropske integracije. Nevenka Savić, direktorica Direkcije za evropske integracije, napominje koje uslove je BiH propustila ispuniti.

Nevenka Savić, foto: Midhat Poturović
„Izmjene Ustava u skladu sa presudom Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić - Finci, usvajanje zakona o državnoj pomoći i formiranje tijela na državnom nivou za državnu pomoć, i treći uslov neophodan za dalji proces integracija je usvajanje zakona o popisu stanovništva“, navodi Nevenka Savić.

Prema posljednjim anketama, 88 posto bh. građana izjasnilo se da je za ubrzanje reformi za ulazak u EU. Građani Banjaluke i Tuzle su svjesni ko su kočničari ovog procesa:

„Mislim da nas koče političari, sitaucija u kojoj se oni ne mogu ni oko čega dogovoriti.“

„Dug je spisak razloga, ali mislim da je ključni nemogućnost dogovora domaćih političara i neograničena podrška naroda takvim političarima.“

„Politika - u bilo kojem smislu i bilo koja stranka i bilo koja nacija. Nacionalizam - bojazan od druge nacije, druge vjere. To su dvije na
"Nacionalizam - bojazan od druge nacije, druge vjere. To su dvije najveće prepreke. Kad bi se to regulisalo, možda ne bi bilo više prepreka Evropi.“
jveće prepreke. Kad bi se to regulisalo, možda ne bi bilo više prepreka Evropi.“

„Mislim da se kod nas ne poštuju osnovna ljudska prava. To se vidi svakodnevno - radnici protestuju, žene se trebaju boriti za svoja prava u 21.vijeku, što nije apsolutno normalno, ljudi sa diplomama ne mogu dobiti posao. Kod nas je zaista strašno, trusna politička podloga. Sve je do politike.“

„Većina Bosanaca i Hercegovaca su veći Evropljani nego ovi gore, s tim što je nas zadesila ta nesreća i taj peh da smo imali probleme u ratu i da nas mnogi smatraju plemenima i Indijancinma, ali kad gore dođemo i vide ko smo, šta smo, onda smo sasvim ravnopravni.“


Treba učiti od Egipćana


Prof. dr. Božidar Gajo Sekulić, emeritus na Fakultetu političkih nauka, ocjenjuje da vlasti u BiH od vlastitog ne vide interes države i građana koji u njoj žive.

„Izgleda da ovi naši ratnici, koji sad vode ratne politike takođe u BiH i regionu, normalno maskirani i slično, kao da smatraju da se nije narod dovoljno napatio nijedan, pa zato to sporo ide. Ja mislim da im je to slaba procjena, ali oni nisu važni - važni su živi ljudi koji ne rade. A ako rade, žive u strašnom strahu od novih kapitalista da će izgubiti posao“
, ocjenjuje profesor Sekulić.

Miodrag Živanović
Profesor sa Banjalučkog univerziteta Miodrag Živanović napominje da je najveći problem BiH diskriminacija građana ove zemlje u svakom pogledu.

„Mislim da je posebno važno učiniti koliko je moguće na normativnom planu da prije svega ne budemo poniženi i ne budemo diskriminirani kao ljudi. Ono što bih ja mogao reći, mislim da se radi za prve korake o jednom vremenu koje možemo označiti kao četiri do pet izbornih ciklusa – dakle, to je nekih 15 do 20 godina“, smatra profesor Živanović.

Brojni su primjeri kojima je vlast pokazala da joj nije u interesu funkcionalna i stabilna BiH, te se od nje ne može ni očekivati veliki zaokret na tom planu, ocjenjuje profesor Sekulić.

„Trebalo bi konačno da nam se interes za jedan minimalno normalan život može ponovo povezati oba entiteta i ostale ove poluidiotske institucije vlasti i slično. Takvog subjekta zasad nema. On je iščezao i u svjetskim razmjerama. Treba učiti, izgleda, od Egipćana. Nama fali takva jedna inspiracija, socijalna, iz života, od naroda u najširem smislu riječi. A ja se bojim, naročito intelektualaca koji bi to sve htjeli organizirati. Ti organizatori postanu profesionalci i novi vladari“, navodi profesor Sekulić.

Analitičari su skloni reći da BiH, po Dejtonskom ustavu frankenštajn država sa 13 vlada na četiri miliona stanovnika, nije mogla ni postati efikasnija jer nema jedinstvene politike međunarodne zajednice o tome.

Stoga je u ponedjeljak visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko podsjetio da je BiH, bez obzira na krize kroz koje prolazi, evropska zemlja i svojevrstan izazov za EU.

„Možda se nekom može učiniti da je u pitanju mala zemlja, ali ona je u našem dvorištu. Lijepo je angažirati se u Siriji i Afganistanu, ali ono što prvo moramo uraditi jeste počistiti u sopstvenoj avliji. A Bosna je dio našeg pokućstva. Ona je dio Evrope. I ako u EU ne želimo imati Balkan kao crnu rupu, onda valjda ne želimo ni u okviru Balkana imati neku crnu rupu. I upravo Bosna može biti test za cijelu Evropu, za njenu uspješnost i efikasnost u rješavanju problema. Jedina alternativa je izgradnja „brze ceste“ kojom će BiH stići do Brusselsa. Sve drugo će biti samo tapkanje u mjestu, množenje problema, što, vjerujem, niko ne želi“
, upozorio je Inzko.
XS
SM
MD
LG