Dostupni linkovi

Brisel razmatra jače prisustvo u BiH


Catherine Ashton u Sarajevu, februara 2010
Čini se da je dugo očekivani posao usaglašavanja snažnijeg evropskog prisustva u BiH ipak započeo. Potvrdila je to i šefica evropskediplomatije, Cahterine Ashton, nakon skupa ministara vanjskih poslova EU održanog u Briselu.

„Važno je da razgovori o formiranju vlasti donesu rezultat i da politički lideri ispune očekivanja. Ostajemo opredijeljeni da ih podržimo svim instrumentima koje imamo. Uz ostalo, razmišljamo i o osnaženju naše politike, ali i prisustva na terenu", kaže visoka predstavnica EU, Catherine Ashton.

„Za EU je stvarno važno da BiH dobije novu vladu što je brže moguće i da se nastavi rad na evropskoj agendi, na svemu što je potrebno da bi BiH postigla napredak na putu evropske integracije“, navodi glasnogovornica visoke predstavnice EU Catherine Ashton, Maja Kocijaničić.
"Ono što mi očekujemo je da u BiH učine nešto - prije svega, da uspostave vladu jer prije nego što se uspostavi vlada, ništa se ozbiljnije ne može očekivati", kaže Karl Bidlt.


"Ono što mi očekujemo je da u BiH učine nešto - prije svega, da uspostave vladu jer prije nego što se uspostavi vlada, ništa se ozbiljnije ne može očekivati. Uz to, s evropske strane je i pitanje novog šefa Delegacije, ali čak ni to ne može imati značajnijeg efekta ako tamo nema vlade. Državi treba vlada“, kaže švedski ministar vanjskih poslova, Carl Bildt.

Kada je riječ o instrumentima kakvi će stajati na rasploganju budućem prvom čovjeku EU u BiH, nezaobilazne su i sankcije. Međutim, nisu svi na evropskoj strani uvjereni da sankcije pomažu svuda i u svakoj prilici, posebno kada je riječ o formiranju vlade i vođenju zemlje.

„Ne mislim da su sankcije produktivne, sigurno ne kada je riječ o ovim pitanjima. Sankcije kakve već imaju u BiH su da je zemlja zaostala iza ostalih zapadnobalkanskih država. Vidjeli smo to i po pitanju bezviznog režima, gdje je BiH bila iza svih ostalih, zahvaljujući nesposobnosti bh. političara da bilo šta odluče. Međutim, kada govorimo o kršenju Daytonskog mirovnog sporazuma, tada je to drugo pitanje, ali tu se vodi odvojena diskusija“, smatra Bildt.

Brisel neće riješiti probleme


Postoji li zajednička evropska politika prema BiH?

Carl Bildt
"Ne. Ustvari – da. Postoji. Ali naša politika je da je riječ o zemlji koja pripada Bosancima i Hercegovcima. Dakle, na njima je da odluče. Ako žele da mijenjaju Ustav, to je na njima da učine. Na njima je da formiraju vladu, da odlučuju o ekonomskoj politici jer su sad u teškoj ekonomskoj i socijalnoj situaciji. Takvo nešto nikada neće biti riješeno u Briselu. Ta se pitanja moraju riješiti u Sarajevu. Riječ je o istoj politici kakvu imamo prema bilo kojoj drugoj evropskoj zemlji. Uz ovo, imamo i mirovni sporazum, što je važno. Međutim, mirovni sporazum se bavi tek nekim od osnovnih, ključnih pitanja. Ukupan proces evropskih integracija je daleko veći od mirovnog sporazuma. Riječ je o krupnom, zahtjevnom procesu“
, tvrdi Bildt.

Za njemačkog državnog sekretara za Evropu, Wernera Hoyera, nema dileme oko toga treba li više Evropske unije u BiH. To je sasvim razumljivo, u okolnostima post-Lisabona, kaže on i dodaje:

„Neophodno je vidljivije i snažnije evropsko prisustvo u Sarajevu i BiH i to će imati posljedica i po Ured visokog predstavnika. O tome smo danas razgovarali. Uz ovo, mislim da postoji velika potreba za razgovorima i saradnjom različitih političkih stranaka u stvaranju vlasti. Ako u tome možemo pomoći - mi smo spremni."


Dakle, šta reći svima u BiH koji od Brisela očekuju neke korake?

„Ne treba da ih očekuju. Treba da očekuju zaključke svojih političkih lidera, u Sarajevu ili bilo gdje u BiH, kako bi se približili u stavovima i oformili vladu za dobrobit BiH. Samo bh. vlada može povesti zemlju naprijed. Ponavljam ovo već desetak godina, ali izgleda da baš ne pomaže"
, zaključuje Bildt.

*****
Program Na vratima Evrope možete slušati svake nedjelje u radijskom programu od 15.00 sati. Urednik i voditelj
Gordana Sandić-Hadžihasanović.
  • Slika 16x9

    Elvir Bucalo

    Novinar s diplomom Akademije likovnih umjetnosti i tri decenije iskustva, nakon rada na sarajevskoj 202-ci i Yutelu prijete i na nezavisnom radiju ISV za vrijeme rata, od 1997. izvještava iz Brisela za brojne bh. i međunarodne medija.

Pogledajte komentare (5)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG