Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Budućnost BiH je u elektroenergetici


Hidroelektrana Jablanica - Ilustrativna fotografija
Razvoj elektroenergetskog sektora jedina je šansa BiH da izađe iz ekonomske krize u kojoj je više od decenije. Izgradnja novih hidro, termo i vjetroelektrana značila bi novu šansu za povećanje izvoza električne energije, 50.000 novih radnih mjesta, ali i nove investicije vrijedne barem milijardu eura.

Prije dvije godine sličan projekat je propao zbog miješanja politike u raspisivanje tendera i odabir investitora, no ovoga puta, kažu, sve je pripremljeno pažljivije i nema mjesta za greške i promašaje.

Izgradnja hidro, termo i vjetroelektrana planirana je u narednih deset godina, a ukupna vrijednost prema prvim procjenama je oko pet milijardi eura. To bi trebalo omogućiti i otvaranje 50.000 novih radnih mjesta. U prvoj fazi planirana je izgradnja novih objekata koji će zamijeniti dotrajale.

Elektroprivreda BiH je nosilac tog projekta i već ima pripremljen početni kapital, kaže direktor Amer Jerlagić:

„Kad su u pitanju obnoljivi izvori električne energije, hidroelektrane, male hidroelektrane i vjetar smo aposlutno spremni da podnesemo kompletan investicijski ciklus našim sredstvima, amortizacijom, keš lovom, odnosno kreditima soft lon od Svjetske banke, Evropske investicijske banke i EBRD-a, a kad su u pitanju veliki, krupni termokapaciteti, to je model partnerstva. Elektroprivreda BiH je završila dva idejna projekat. To su Blok 7 od 450 megavata u Tuzli, i Blok 8 od 300 megavata u Kaknju. To su dva prva projekta koji će biti predmetom javnog poziva za strateško partnerstvo, a kad je u pitanju hidroelektrana Vranduk, tu nakon idejnog projekta od 30. aprila, poslije toga tečemo sa prvim aktivnostima i na terenu kad je u pitanju sama izgradnja.“

Vahid Hećo, Foto: Midhat Poturović
Federalni ministar za energetiku i rudarstvo Vahid Hećo kaže kako će korist od ovih projekata biti višestruka:

„Sama činjenica da će kroz ove projekte biti angažovano preko 50.000 radnika, što direktno, što indirektno, je dobar znak da ćemo dinamizirati kompletan privredni sistem, da ćemo mnoge probleme koji nas sad opterećuju rješavati, jer problem nezaposlenosti je najveći.“


Zainteresovani investitori već se javljaju, no prvi tenderi očekuju se sredinom godine. Predstavnik jedne austrijske firme Alfred Lener, koja je zainteresirana za ulaganja u ovaj sektor, ovih dana boravio je u BiH:

„Mi smo vrlo zainteresirani da uložimo novac. Razlog zašto želimo investirati ovdje je što smatramo da ova zemlja ima velike prednosti. Ova zemlja ima vodu, planine, klimu - sve pogodno za proizvodnju električne energije. Svjesni smo da postoje i mnogi problemi kada je u pitanju investiranje. Najveći problem jeste politička nestabilnost. Ako je situacija stabilna, onda ćemo investirati. Ali ako to ne bude, onda ćemo ići u druge zemlje.“


Mustafa Mujezinović
Federalni premijer Mustafa Mujezinović smatra da BiH nema još mnogo vremena, jer će je druge zemlje preteći:

„Mi moramo uzeti u obzir i činjenicu da se u susjedstvu negdje počinju graditi nuklearne elektrane. To su veliki kapaciteti. Moramo to sve ukalkulisati i vidjeti ko je voljan da kupuje energiju. Međutim, naša energija je prevashodna ekološka energija, dakle 1.000 megavata najmanje iz hidroelektrana, vjetroelektrana. To je energija koju možete uvijek prodati.“

Ministar energije i rudarstva Vahid Hećo napominje kako je ovo možda posljednja šansa da se BiH uhvati u koštac sa krizom i da je počne rješavati:

„Posjete Vladi, premijeru, posjete Ministarstvu i meni pokazele su da ima interesa. Međutim, poslije objavljivanja javnog poziva za odabir strateškog partnera, mi ćemo imati pravu sliku ko je to zainteresovan, pogotovo po ovim uslovima koje mi želimo - znači da nema privatizacije po modelu koji nama omogućava puni suvrenitet nad energetskim sektorom. I ako uspijemo naći bilo koga od strateških partnera po ovom modelu, ja ću biti prezadovoljan, jer radi se o pokretanju investicije u teškim vremenima krize. Ako ne uspijemo pokrenuti ove investicije, onda nam se crno piše.“


U naredna dva mjeseca slijede tehničke pripreme za otvaranje tendera i traženje strateških partnera, prije svega za izgradnju hidro i termoelektrana. Investitori su već izrazili zainteresovanost, a do kraja ove godine planiran je i izbor najpovoljnijih ponuda.

Ukoliko političari ne pomrse konce ovog velikog projekat u izbornoj godini, 50.000 novih radnih mjesta svakako će za BiH, u kojoj polovina radno sposobnog stanovništva nema gdje da radi, značiti novu šansu za ekonomski oporavak i približavanje zemljama u regionu.
  • 16x9 Image

    Mirna Sadiković

    U novinarstvu je od 1994. Na Tuzlanskoj televiziji stiče prva novinarska iskustva kao reporter, a potom radi i kao urednik do 1999. Radila je na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji "Nezavisnih novina", a 2001. postaje dio ekipe Radija Slobodna Evropa. Obrađuje političke i ekonomske teme.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG