Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Zašto se u BiH ne uništavaju zaplijenjeni narkotici


Ilustrativna fotografija
Droge koje su zaplijenjene u policijskim akcijama u Bosni i Hercegovini u poslednjih deset godina stoje u policijama, tužilaštvima i sudovim i čekaju na uništenje. Razlog što se ogromne količine droge ne uništavaju je nepostojanje pravilnika o čuvanju i uništavanju oduzetih opojnih droga, koji je trebao donijeti Savjet ministara BiH.

Načelnik Uprave kriminalističke policije MUP-a RS Gojko Vasić ističe da nepostojanja pravilnika kojim bi se regulisao način uništavanje droge je glavni razlog što već deset godina nema njenog uništavanja u ovom bh. entitetu.

„Uništavanja droga praktično na prostoru BiH, osim uništavanja velikih količina zasada marihuane, nije bilo. Jedino veliko uništavanje je bilo ovdje 2000. godine, kada smo uništili 160 kilograma kokaina“, kaže Vasić.

Slična situacija je i u Federaciji BiH.
Uništavanja droga praktično na prostoru BiH, osim uništavanja velikih količina zasada marihuane, nije bilo.

„Zadnji put u Kantonu Sarajevu uništavane su sredinom 2001. godine određene manje količine droga iz predmeta koji su bili pravosnažno presuđeni“, navodi istražitelj u Odjeljenju za borbu protiv zloupotrebe droga MUP-a Kantona Sarajevo Admir Vatreš.

Zakon o spriječavanju i suzbijanju zloupotrebe opojnih droga BiH stupio je na snagu 15. februara 2006. godine. Ovim zakonom bilo je predviđeno da će Savjet ministara osnovati komisiju za opojne droge i donijeti pravilnik o čuvanju i uništavanju oduzete opojne droge i psihotropnih supstanci. Komisija je imenovana, ali do danas još nije usvojen pravilnik.

Šef Odsjeka za suzbijanje droga Ministarstva bezbjednosti BiH Milan Škipina kaže da je pravilnik o čuvanju i uništavanju droga trenutno na usaglašavanju.

„Svaki dokument koji se usvaja pri Savjetu ministara treba da ima konsenzus, saglasnost oba entiteta i Brčko Distrikta, podršku usvajanju. Taj konsenzus još uvijek nismo postigli. Dakle, on je u fazi usaglašavanja“, kaže Škipina.

Bez tačne evidencije o količini zaplijenjene droge

Ministarstvo finansija i trezora BiH, prema Zakonu o suzbijanju droga BiH, trebalo je da vodi evidenciju o oduzetim količinama opojne droge i o tome najmanje dva puta godišnje izvještava Komisiju za opojne droge i Odjeljenje za opojne droge. Ova evidencija nikada nije uspostavljena unutar Ministarstva, kaže šef kabineta zamjenika ministra finansija i trezora Adnan Delić.

„A razloga za to ima više - s obzirom da su bile tri, četiri verzije pravilnika o čuvanju i uništavanju opojnih droga i da taj član 77 ne precizira jasno koje su institucije obavezne dostavljati informacije i podatke Ministarstvu financija i trezora o oduzetim količinama opojnih droga. Znači ima niz nekih problema oko uspostavljanja te evidencije", navodi Delić.

Zbog ovoga ni na jednom mjestu u BiH se ne može doći do podatka o količinama zaplijenjene droge koja čeka na uništavanje. Ove podatke nisu bili voljni
Uporedo sa usaglašavanjem pravilnika o čuvanju i uništavanju droga, Ministarstvo bezbjednosti je predložilo izmjene Zakona o suzbijanju droga prema kojem bi se vodila centralna evidenciju o zaplijenjenim opojnim sredstvima.
dati ni policijski službenici.

„To ne bi bilo baš za javnost. Podatke imamo i podaci su praktično vezane ne za dvojne nego trojne evidencije, znači imamo evidenciju u samim depozitima i imamo evidenciju na svakom nalazu vještačenja koji se dostavlja nadležnom sudu i sud je dužan da donese naredbu da se izvrši uništavanje“, kaže Gojko Vasić.

„Tu se radi o nekoliko stotina predmeta krivičnih. E sad trebalo bi uzeti svaki predmet posebno pa da se izvaga koja je količina koje droge. Uglavnom, prije avgusta 2003. godine droga koja je oduzimana se skladišti kod nas – u skladu sa zakonom, u metalnim kasama, vode se uredne evidencije i te su kase na sigurnom mjestu. Od stupanja na snagu novog Zakona o krivičnom postupku Federacije BiH, droga sva, kao i svi ostali kirivični predmeti, se počela dostavljati nadležnim tužilaštvima i ta droga je, znači, ili na tužilaštvu ili za ono što je presuđeno ona je već na sudu“, navodi Admir Vatreš.

„Nemamo podataka samim tim što još uvijek nemamo ovlasti da krenemo u ovaj postupak prikupljanja podataka o kojim se količinama radi u BiH. Te droge se svakako čuvaju na adekvatan način“, kaže Milana Škipina.

Koga zanima ovaj podatak može jedino sjesti i sabirati godišnje podatke šta su to policije u oba entiteta i u Distriktu Brčko zaplijenile u posljednjih deset godina.

Zbog svega ovoga, uporedo sa usaglašavanjem pravilnika o čuvanju i uništavanju droga, Ministarstvo bezbjednosti BiH je predložilo izmjene i dopune Zakona o suzbijanju droga prema kojem bi ovo ministarstvo vodilo centralnu evidenciju o zaplijenjenim opojnim sredstvima, kaže Milana Škipina i dodaje:

„Tako da uporedo sa usvajanjem pravilnika ide ova izmjena i dopuna Zakona, koja ovih dana kreće u proceduru usvajanja, jer čekamo samo još saglasnost Ministarstva pravde da ovaj zakon pustimo u proceduru usvajanja na Savjetu ministara kao zvaničnom predlagaču u Parlamentu.“


Za nadati se da će se uskoro pravilnik usvojiti i da će nadležne komisije nakon deset godina moći pristupiti i uništavanju zaplijenjene droge, koje uvijek mora biti javno. Kako reče jedan kolega novinar u šali - jedino se nadam da mediji neće doći na uništavanje šećera i brašna.
  • 16x9 Image

    Erduan Katana

    Novinarstvom se bavi od 1996. godine, kada radi u magazinu "Novi prelom" u Banjaluci koji je u to vrijeme bio jedna od rijetkih opozicionih novina u Republici Srpskoj. Od 2000. dopisnik Radija Slobodna Evropa iz Banjaluke. Obrađuje političke i društvene teme.

XS
SM
MD
LG