Agonija Banjalučanina Bore Kurušića koji je svu svoju ušteđevinu, teškom mukom zarađenu u Njemačkoj, čuvao u Ljubljanskoj, Jugobanci i Privrednoj banci Sarajevo, još uvijek traje. Sve ove godine nakon rata Kurušić nije dobio nijedne konvertbilne marke svoje ušteđevine, kao ustalom i veliki broj deviznih štediša iz BiH.
„Radio sam u Njemačkoj 28 godina punijeh, imao sam preko 100.00 maraka, u Jugobanci tri puta toliko. I ono sve što sam ja radio tamo, ja sam njima ovdje uložio, a njih sada, već ima 15, 16 godina kako je rat završio, baš nikoga uvo ne boli, nikoga briga nije za tim“, navodi Kurušić.
Računajući da će mu pod stare dane ušteđevina dobro doći, Boro Kurušić uzeo je kredit od 150.000maraka u Njemačkoj i stavio na štedne knjižice Ljubljanske i Jugobanke. Kredit i dan danas vraća. Razočaran je odnosom države prema deviznim štedišama i još uvijek nije verificirao svoju deviznu štednju:
„Otišao sam nekidan da to radim, mene je glava zaboljela, nijesam mogao. Kad mi kaže koliko će mi odbiti, znači odbija mi, i šta ću onda dobiti?“
Priča Bore Kurušića slična je mnogim drugim. Nasiha Mujičić sa svojim suprugom štedjela je 17 godina i uštedjela je 88.000 maraka, u Privrednoj banci Sarajevo 75.000, a u Jugobanci 13.000.
„Otišla sam prošle godine u aprilu da verifikujem i oni su mi samo verifikovali 13.000 sa Jugobanke. I hoću da kažem da sam već dobila dvije tranše što se tiče te devizne štednje u Jugobanci. Međutim, odbili su da verifikuju za Privrednu banku iz njima poznatih razloga. Ja sam inače pravnik, sudija u penzije, bila sam 38 godina, došla sam do najvišh sudova, međutim, meni je ovo uopšte sve nejasno“, kaže Nasiha Mujičić.
Sudovi odbijaju slučajeve
Evropski sud za ljudska prava u Strazburu, arhivZakonom o izmirenju obaveza po osnovu računa stare devizne štednje štediše su dobile šansu da u roku od pet godina dobiju glavnicu uz minimalnu kamatu koju je prihvatio Evropski sud za ljudska prava u Strazburu.
Presudom u slučaju Suljagić BiH je bila obavezna da do 3. avgusta ove godine obezbijedi dodatni rok za verifikaciju, a do 3. novembra ove godine isplati dio u gotovini i izda obveznice kojima garantira povrat štednje do 2016. godine.
Međutim, Vijeće ministara nije uradilo svoj posao kako treba, kaže Amila Omersoftić, predsjednica Udruženju za zaštitu deviznih štediša u BiH.
„Problem je nastao što tu obavezu i takve uvjete iz presude Suljagić Vijeće ministara nije ponudilo Parlamentarnoj skupštini, i Parlamentarna skupština BiH nije donijela adekvatne izmjene zakona, tako već 3. novembra ističu sve obaveze države da plati dugove u gotovini i da izda obveznice mi smo to na pragu, a praktično ništa od tog nema“, navodi Omersoftić.
Problem predstavljuju i sudovi u Federaciji koji neće da se bave pitanjima stare devizne štednje, ističe Omersoftićeva.
„Postoji jedan dodatni problem za štediše koje otvara sada jedno novo poglavlje, jedno novo istraživanje u Strazburu ukoliko to ne spriječi Ustavni sud BiH, a to je da su sudovi u BiH odbili pravo štediša na sudske postupke da zaštite svoju imovinu - dakle sudovi u Federaciji, a posebno Vrhovni sud Federacije je rekao da ne postoji nadležnost suda u pogledu rješavanja tog pitanja prava“, kaže Omersoftić.
Kako je u Bosni i Hercegovini ustaljena praksa da svako vodi svoju politiku, tako se u Federaciji, Republici Srpskoj i Brčko Distriktu borba za povrat stare devizne štednje vodi na različite načine. U RS-u verifikacija stare devizne štednje može se uraditi do kraja godine. Međutim, Ranka Teodorović, iz Udruženje građana za povrat stare devizne štednje u BiH i dijaspori, kaže da devizne štediše to ne čine.
„Stav Udruženja je da je verifikacija čista prevara, da to ne bi trebalo da se rješava na takav način, jer ljudi nisu ulagali papire nego su ulagali novac“, navodi Ranka Teodorović.
Novac banaka iz BiH, u kojim je štedio velik broj Bosnaca i Hercegovaca, ostao je prije rata u Beogradu, kaže Amila Omersoftić, predsjednica Udruženju za zaštitu deviznih štediša u BiH, i dadaje da je vrijeme da se pokrene pitanje naplate tog novca, koji otprilike iznosi dvije milijarde KM.
„Ono što je najveći problem je što je Federacija pristala da snosi najveći dio troškova vraćanja duga, što otežava, jer praktično najveći teret vraćanja duga je na Federaciji BiH, a odgovornost je preuzela BiH za neizvršavanje takve zadaće. Ostaje još uvijek šansa da Federacija postavi pitanje gdje je novac koji je ostao u Srbiji, da li su ga banke naplatile i gdje je taj novac, dakle, ostaje pitanje zaista jedne odgovornosti", ocjenjuje Omersoftićeva.
„Radio sam u Njemačkoj 28 godina punijeh, imao sam preko 100.00 maraka, u Jugobanci tri puta toliko. I ono sve što sam ja radio tamo, ja sam njima ovdje uložio, a njih sada, već ima 15, 16 godina kako je rat završio, baš nikoga uvo ne boli, nikoga briga nije za tim“, navodi Kurušić.
Računajući da će mu pod stare dane ušteđevina dobro doći, Boro Kurušić uzeo je kredit od 150.000maraka u Njemačkoj i stavio na štedne knjižice Ljubljanske i Jugobanke. Kredit i dan danas vraća. Razočaran je odnosom države prema deviznim štedišama i još uvijek nije verificirao svoju deviznu štednju:
„Otišao sam nekidan da to radim, mene je glava zaboljela, nijesam mogao. Kad mi kaže koliko će mi odbiti, znači odbija mi, i šta ću onda dobiti?“
Priča Bore Kurušića slična je mnogim drugim. Nasiha Mujičić sa svojim suprugom štedjela je 17 godina i uštedjela je 88.000 maraka, u Privrednoj banci Sarajevo 75.000, a u Jugobanci 13.000.
„Otišla sam prošle godine u aprilu da verifikujem i oni su mi samo verifikovali 13.000 sa Jugobanke. I hoću da kažem da sam već dobila dvije tranše što se tiče te devizne štednje u Jugobanci. Međutim, odbili su da verifikuju za Privrednu banku iz njima poznatih razloga. Ja sam inače pravnik, sudija u penzije, bila sam 38 godina, došla sam do najvišh sudova, međutim, meni je ovo uopšte sve nejasno“, kaže Nasiha Mujičić.
Sudovi odbijaju slučajeve
Presudom u slučaju Suljagić BiH je bila obavezna da do 3. avgusta ove godine obezbijedi dodatni rok za verifikaciju, a do 3. novembra ove godine isplati dio u gotovini i izda obveznice kojima garantira povrat štednje do 2016. godine.
Međutim, Vijeće ministara nije uradilo svoj posao kako treba, kaže Amila Omersoftić, predsjednica Udruženju za zaštitu deviznih štediša u BiH.
„Problem je nastao što tu obavezu i takve uvjete iz presude Suljagić Vijeće ministara nije ponudilo Parlamentarnoj skupštini, i Parlamentarna skupština BiH nije donijela adekvatne izmjene zakona, tako već 3. novembra ističu sve obaveze države da plati dugove u gotovini i da izda obveznice mi smo to na pragu, a praktično ništa od tog nema“, navodi Omersoftić.
Problem predstavljuju i sudovi u Federaciji koji neće da se bave pitanjima stare devizne štednje, ističe Omersoftićeva.
„Postoji jedan dodatni problem za štediše koje otvara sada jedno novo poglavlje, jedno novo istraživanje u Strazburu ukoliko to ne spriječi Ustavni sud BiH, a to je da su sudovi u BiH odbili pravo štediša na sudske postupke da zaštite svoju imovinu - dakle sudovi u Federaciji, a posebno Vrhovni sud Federacije je rekao da ne postoji nadležnost suda u pogledu rješavanja tog pitanja prava“, kaže Omersoftić.
Kako je u Bosni i Hercegovini ustaljena praksa da svako vodi svoju politiku, tako se u Federaciji, Republici Srpskoj i Brčko Distriktu borba za povrat stare devizne štednje vodi na različite načine. U RS-u verifikacija stare devizne štednje može se uraditi do kraja godine. Međutim, Ranka Teodorović, iz Udruženje građana za povrat stare devizne štednje u BiH i dijaspori, kaže da devizne štediše to ne čine.
„Stav Udruženja je da je verifikacija čista prevara, da to ne bi trebalo da se rješava na takav način, jer ljudi nisu ulagali papire nego su ulagali novac“, navodi Ranka Teodorović.
Novac banaka iz BiH, u kojim je štedio velik broj Bosnaca i Hercegovaca, ostao je prije rata u Beogradu, kaže Amila Omersoftić, predsjednica Udruženju za zaštitu deviznih štediša u BiH, i dadaje da je vrijeme da se pokrene pitanje naplate tog novca, koji otprilike iznosi dvije milijarde KM.
„Ono što je najveći problem je što je Federacija pristala da snosi najveći dio troškova vraćanja duga, što otežava, jer praktično najveći teret vraćanja duga je na Federaciji BiH, a odgovornost je preuzela BiH za neizvršavanje takve zadaće. Ostaje još uvijek šansa da Federacija postavi pitanje gdje je novac koji je ostao u Srbiji, da li su ga banke naplatile i gdje je taj novac, dakle, ostaje pitanje zaista jedne odgovornosti", ocjenjuje Omersoftićeva.
