Dostupni linkovi

Balkan i Evropa: Uz podjele i antagonizme nema demokratije


Tuzla, ilustracija
Demokratija se treba razvijati kroz uvažavanje različitosti, ali kako to postići - veliki je izazov za BiH, kao i za EU, koja se danas suočava sa brojnim antagonizmima, ocjena je sa međunarodne konferencije u Sarajevu.

Na prostoru bivše Jugoslavije i danas je sveprisutna kultura poricanja gdje čak ni velike presude Međunarodnog tribunala nisu uspjele drastično promijeniti takvo stanje.

Profesor sa King's College u Londonu Zoran Pajić kaže kako su aktuelne politike u BiH značajna prepreka dijalogu i uspostavi povjerenja među narodima.

„Jedini način da se ljudi osjećaju bezbjedno tamo gdje žive, to je da postoje institucije koje funkcionišu potpuno nezavisno od toga ko je na vlasti, kakve su promjene, kad su izbori, da li su izbori ili ne, dakle – jedan profesionalni odnos državnih institucija, od pravosuđa pa do javne uprave“
, ocjenjuje P
„Nacionalisti su, u svim državama bivše Jugoslavije, razvijali tezu da 'ko se brani, ko vodi obrambeni rat – ne može počiniti ratni zločin. To je besmislena teza“, kaže Zoran Pajić.
ajić.

Pajić upozorava da u javnosti mora prevladati shvatanje da je zločin protiv civilnog stanoviništva ratni zločin za koji ne mogu postojati olakšavajuće okolnosti.To bi, dodaje, mogao biti prvi korak u istinskom povratku dijaloga.

„Nacionalisti su, u svim državama bivše Jugoslavije, razvijali tezu da 'ko se brani, ko vodi obrambeni rat – ne može počiniti ratni zločin. To je besmislena teza. To nigdje ne postoji, ni u međunarodnom pravu ni u moralu“
, navodi Pajić.

Politika u regionu, unatoč simboličkim gestama izvinjenja, nije previše utjecala na ideju zajedništva u BiH gdje su podjele i dalje vidljive u svim segmentima društva.

„Postoje pretenzije, i iz Zagreba i iz Beograda, na Bosnu i Hercegovinu, pri čemu ni bošnjačka strana nije nevina. To je stvaranje nekog užarenog javnog prostora u kojem svak svakog poništava. I to nije dobro. Ja mislim, nikad nije bilo gore“, smatra profesor sarajevskog Pravnog fakulteta, Zdravko Grebo.

Zdravko Grebo
Kako stanje unaprijediti? Grebo nije optimista.

„Bojim se da je napravljena nepopravljiva šteta, da je to kako je rat počeo, kako se odvijao, sve što su konsekvence i žrtve - teški rez, trag u životima ljudi, pogotovo mladih ljudi. Kad me pitate za dijalog – naše je, eventualno, da uradimo sve što je u našoj moći da nikad više, makar u javnoj debati, ulazni element ne bude mržnja“, ocjenjuje Grebo.

Pojednostavljen pogled Brisela


Za profesora Stefana Bianchija sa Univerziteta u Bolonji pomalo je stereotipno sukobe na Balkanu pravdati suđenim, obzirom da je i ne tako davna prošlost Evrope bila ispunjena krvavim ratovima. Umjesto toga treba pokušati odgovoriti zbog čega se prostor bivše Jugoslavije nije uspio transformisati u demokratsko društvo jer se radi o pitanju koje će odrediti i budućnost Evropske zajednice:

„Ono što se dogodilo ovdje, na terenu Jugoslavije, to je samo vrh velikih pitanja koja pripadaju i samoj Evropskoj uniji. Kad se odbacuje razgovor sa drugima, novim migrantima unutar EU – protiv Poljaka, protiv Rumuna, protiv Roma, a sada postoji i novi val iz arapskih zemalja – to je apsolutno ista logika. I to moramo riješiti jer ne možemo dopustiti da se od te logike opet vraćamo u rat“
, kaže Bianchi.
„Obični ljudi koji nisu toliko opterećeni politikom, nego razmišljaju o svojoj svakodnevnoj egzistenciji, oni nesmetano i funkcionišu i razgovaraju i žele zajednički da deluju", kaže Davor Marko.


Pomirenje podrazumijeva proces koji dugo traje i mora uključiti sve segmente društva. Pri tome je neophodna komunikacija sa običnim ljudima, vladajućim nivoom i aktivistima civilnog društva.

„Obični ljudi koji nisu toliko opterećeni politikom, nego razmišljaju o svojoj svakodnevnoj egzistenciji, oni nesmetano i funkcionišu i razgovaraju i žele zajednički da deluju. S druge strane, politika je takav posao da je u njenoj biti da ne prati te neke osnovne interese običnog čoveka već da ugođuje i ide uz dlaku onima kojima to odgovara – to je najčešće neka probrana elita, manjina ljudi koji imaju neke svoje interese. Nažalost, na primeru Bosne i Hercegovine se to najbolje vidi“, kaže Davor Marko iz Centra za interdisciplinarne studije.

Demokratija se treba razvijati kroz uvažavanje različitosti u religiji, naciji, rodnoj pripadnosti. Profesor Zoran Pajić zaključuje kako niko nema prave odgovore kako to postići, što jeste veliki izazov za BiH, ali i za Evropsku uniju.

„Evropa pojednostavljeno gleda na situaciju u Bosni i Hercegovini. U BiH, a i u bivšoj Jugoslaviji, vrlo je malo onih snaga koje bi išle u nekom pravcu, krčile prostor pomirenju – ja bih rekao dijalogu. Ja mislim da u pozadini tih evropskih aktivnosti postoji jedno insistiranje na tome 'Ma dajte u BiH podvucite više crtu, rat je bio, završen je, prošlo je to, idemo dalje'. Ja ne vjerujem u to 'idemo dalje' ukoliko se ne utvrde stvarno sve činjenice, objektivno i precizno, o tome šta se desilo u ratu u Bosni i Hercegovini, a i šire od toga“
, zaključuje Pajić.
  • 16x9 Image

    Tina Jelin - Dizdar

    Novinarstvom se počela baviti 1996. godine. Od 1998. radi za Radio Slobodna Evropa. Bila je i stalni suradnik Studija 88,  Radija101, Reuters-a. Višestruko nagrađivana novinarka.

Pogledajte komentare (5)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG