Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Moguće kritike iz UN-a zbog diskriminacije


Ilustrativna fotografija, odredbe o poštivanju ljudskih prava, juni 2009, foto: Midhat Poturović
Komitet UN-a za eliminaciju rasne diskriminacije i netolerancije razmatra stanje u BiH. Pored zvaničnog izvještaja o tome šta država poduzima na uklanjanju rasizma u netolerancije, Komitet će razmatrati i izvještaj koji su sačinile nevladine organizacije iz BiH okupljene oko Kuće ljudskih prava.

Prema tvrdnjama nevladinih organizacija, najviše diskriminacije u BiH trpe pripadnici „ostalih“ koji nisu u prilici ostvariti osnovna prava jer ne pripadaju kategoriji konstitutivnih naroda, kojima su prava zagarantovana ustavom.

S obzirom da se nije obavezala na strogo primjenjivanje krivičnih odredbi koje se odnose na širenje govora mržnje, te da je odbila i preporuku koja govori o potrebi nastavka osiguranja nezavisnosti pravosuđa i onu koja se tiče okončanja diskriminacije seksualnih manjina, BiH bi mogla biti kritikovana od strane Komiteta UN-a za eliminaciju rasne diskriminacije i netolerancije koji raspravlja o stanju u zemlji.

Odbijanje države da prihvati ranije preporuke je skandalozno i može imati uticaja na to kako će Komitet reagovati, kaže Saša Madacki, direktor Centra za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu.
"Odbijanje preporuke o nezavisnosti pravosuđa je jedan skandal par ekselans, u kojem se država opredjeljuje da neće da poštuje osnovne civilizacijske tekovine", kaže Saša Madacki, direktor Centra za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu.


„Odbijanje preporuke o nezavisnosti pravosuđa je jedan skandal par ekselans, u kojem naša država se, zapravo, opredjeljuje da neće da poštuje osnovne civilizacijske tekovine - a to je neovisnost pravosuđa. Ja čak mogu povjerovati u činjenicu da neko nije dobro pročitao dokument, pa je odbio preporuku zato što nije shvatio šta se pod njom misli, ali zaista to jeste skandalozno. BiH je završila svoj proces univerzalnog periodičnog pregleda. Kad pogledamo sve prepreke koje je BiH dobila, riječ je o temeljnim stvarima, i na taj način mi podsjećamo državu samo da poštuje ono što je potpisala i ratificirala. Dakle, država treba ozbiljno da se pozabavi implementacijom onoga što je već preuzela na svoja leđa“, navodi Madacki.

U izvještaju NVO je skrenuta pažnja da je u BiH na snazi diskriminacija po osnovu nacionalne pripadnosti, a koja se prepliće sa rasnom, kaže Muhamed Džemidžić iz Helsinškog komiteta BiH.

„U bilo kojem zakonu, u ustavu, u praksi ne postoji nikakvo tijelo koje bi se isključivo bavilo borbom protiv rasne diskriminacije, što uključuje diskriminaciju na osnovu nacionalne, etničke i vjerske pripadnosti. Dakle, deklarativno se svi izjašnjavaju za toleranciju, za uvažavanje drugog i drugačijeg, međutim, ukoliko se nađete u poziciji da se ne izjasnite ovako ili onako kako je to propisano u ustavu - tri su naroda konstitutivna, svi ostali su u poziciji da budu diskriminirani“, tvrdi Džemidžić.

Deset posto povjerenja


Dio odbijenih stavki već je riješen kroz zakonsku regulativu, pa stoga nisu prihvaćene, no one postoje samo u normi, ali ne i u samom djelovanju vlasti, kaže Nedim Jahić iz Inicijative mladih za ljudska prava. Mnogo toga je i do samih građana, navodi Jahić.
Nedim Jahić iz Inicijative mladih za ljudska prava kaže kako je dodatni problem i to što sami građani ne djeluju na tom pravcu, ne upuštaju se u procese protiv države, niti protiv bilo kojih institucija koje predstavljaju vlast.


„Npr. trenutno je na snagu stupio Zakon o zabrani diskriminacije koji otvara široke mogućnosti građanima da se suprotstave sistemu koji narušava njihova ljudska prava. Problem je što sami građani ne djeluju na tom pravcu, ne upuštaju se u procese protiv države, niti protiv bilo kojih institucija koje predstavljaju vlast, te samim tim implementacija ljudskih prava i implementacija punih prava građana ne može doći dok sami građani ne izvrše pritisak“
, kaže Jahić.

Građani ni nisu dovoljno svjesni šta je diskriminacija, te u kojim se sve oblicima javlja, kaže Madacki, te navodi rezultate istraživanja koje je Centar radio na temu ugroženih prava.

„Kad smo ih pitali koje im je ljudsko pravo najviše osporeno, oni su se vratili svom svakodnevnom životu, pa je 34 posto ispitanika kaže da je to pravo na rad, pravo na život, pravo na slobodu izražavanja. Kad smo ih upitali da li uspijevaju da ostvare svoja ljudska prava, samo 18 posto je njih reklo da uspijeva. A kada smo pitali o nevladinim organizacijama koje se bore za ljudska prava, dakle onim koje danas podnose izvještaj, pored države, 41 posto ispitanika smatra da su to korisne organizacije, 25,5 posto da su to besmislene organizacije, i 19,5 posto da su to plaćeničke organizacije - što nas dovodi do jedne sličice koju potvrđuje izvještaj o humanom razvoju NDP-a, a to da je indeks povjerenja u BiH oko 10 posto. Mi ne vjerujemo jedni drugima, pa zašto bismo onda vjerovali i kad su u pitanju ostvarivanja ljudskih prava“, zaključuje Madacki.

Komitet UN-a razmatraće i mjere koje je država preduzela na razumijevanju demografske strukture, odnosno popisa stanovništva, koji bi pomogao u praćenju diskriminacije i etničke netolerancije. NVO su u svom su izvještaju izostanak popisa ocijenile neprihvatljivim.

Pitanje je kako će država odgovoriti na ovaj upit s obzirom da Dom naroda Parlamenta BiH nije usvojio prijedlog zakona o popisu stanovništva, čime je cijeli proces popisa, planiran za 2012. godinu, doveden u pitanje. Značajnu pažnju Komitet će posvetiti i uklanjanju segregacije u školama.
  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    U novinarstvu je od 1998. godine, a prve novinarske korake počinje u listu Oslobođenje. Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada "Global Human Rights Award" i Unije novinara BiH 2003.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG