Dostupni linkovi

PIC: Smanjenje državnog budžeta naštetiće evroatlantskom putu BiH


Ilustrativna fotografija
Ilustrativna fotografija
Vijeće za implementaciju mira, upozorilo je Fiskalno vijeće BiH da ne dozvoli smanjenje budžetskih stavki za državne institucije. No, ako se dogodi povećanje, entiteti neće biti u mogućnosti ispuniti svoje obaveze, između ostalog, i prema socijalnim kategorijama.

Smanjenje državnog budžeta naštetiće evroatlantskom putu BiH, stav je Vijeća za implementaciju mira i visokog predstavnika u BiH Valentina Incka. Naime, planirano je da se u sredstva za budžet institucija BiH u 2011. godini ugradi 200 miliona KM sa računa Uprave za indirektno oporezivanje, što traži Ministarstvo finansija BiH za institucije BiH, a za toliko bi bili oštećeni budžeti Republike Srpske i Federacije BiH.

Premijer Federacije BiH Mustafa Mujezinović za RSE kaže kako se politički predstavlja situacija težom nego što jeste, iako bi bila veoma teška ukoliko bi entiteti bili oštećeni:

„Već sada se naslućuje da bi falilo dosta stotina miliona KM u budžetima entiteta i naša je procejan da bismo sa nekih 572 miliona deficita došli čak do nekih 890 miliona.“


Mustafa Mujezinović, Foto: Midhat Poturović
Da bi BiH poduzela ključne reforme i postigla napredak na putu evropskih integracija, izuzetno je važno da država ima institucije koje dobro funkcionišu i da razvija agencije koje su formirane s ciljem provođenja reformi potrebnih za evropske integracije, navodi se u saopštenju ambasadora zemalja članica UO PIK-a.

S druge strane, premijer RS Milorad Dodik kaže kako su stranci najprije formirali institucije, a kasnije odbili da ih finansiraju, a što se tiče povećanja budžeta BiH oštro se protivi takvoj mogućnosti:

„Budžet ne može da bude veći od ove godine, treba da bude manji - bez obzira na ambicije nekih koji su kreirali ranije institucije koje sada žele da finansiraju. Međunarodna zajednica se ponašala tako što je ranije formirala agencije i razne direkcije i vršila plaćanje nekoliko godina, a onda je to prebacivala na BiH i tako povećavala obim budžeta za BiH. Ta praksa mora da prestane.“


Međutim, više ušteda nema u državnom budžetu i mi sad moramo zahvatiti sa jedinstvenog računa 200 miliona. Nije povećanje - opet se zadržava na milijardi državni budžet, samo je problem izvora tih sredstava.
Zamjenik ministra finansija i trezora BiH Fuad Kasumović negira da se radi o povećanju budžeta, te pojašnjava:

„U Zakonu o jedinstvenom računu kaže se da država je ta koja se prva podmiruje. Prošlih godina smo od ušteda iz ranijih godina ušparali 120 miliona, 40 miliona smo imali od sukcesije, tako da ta sredstva nismo uzimali sa jedinstvenog računa. Međutim, više ušteda nema u državnom budžetu i mi sad moramo zahvatiti sa jedinstvenog računa 200 miliona. Nije povećanje - opet se zadržava na milijardi državni budžet, samo je problem izvora tih sredstava.“


Neutemeljene ocjene?


Predsjednik NSRS Igor Radojičić smatra da se radi o politički neutemeljenim ocjenama, te da je budžet BiH jedini koji je uvijek 100 posto popunjen:

„Budžet BiH se puni do 100 posto u svakim prilikama, dok se budžeti ostalih nivoa - entiteta, kantona i opština, pune zavisno od mogućnosti. Samo je budžet BiH uvijek popunjen 100 posto - i, ustvari, ostvaruje suficit u prethodnim godinama, dok svi ostali budžeti kubure sa finansijama. Govoriti da je jedan budžetski nivo, koji ima suficit već godinama i ne iskoristi ni ono novca što ima, u problemima, je vrlo neutemeljeno.“


Fuad Kasumović
Ključnu odgovornost Kasumović prebacuje na predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Nikolu Špirića, za kojeg tvrdi kako obmanjuje javnost izjavama da se radi o povećanju budžeta. Ne mogu, tvrdi Kasumović, entiteti da se rasipaju i zadužuju građane, a država da propada:

„Predsjedavajući Špirić je otkad je došao smanjio uzimanje sa jedinstvenog računa države sa 17 na 14 posto. Suština je - ne da državi da se razvija jer je koncepcija njegove partije je da oduzme legitimitet državi, da državu drži na infuziji, a da bi se entiteti rasipali. Samo ću jedan primjer reći: da li je prirodno da jedan entitet kupuje avione, sebi, da premijer Dodik ima avion za Vladu, helikoptere, palače da se prave, a država nema to. Nije to prirodno, prirodno je, valjda, da država ima. Država je obavezna da BiH, jer se preko 80 posto građana opredijelilo za evroatlantske integracije, vodi u tom pravcu. Apsolutno ne želim gasiti entitete, ali entiteti moraju početi trošiti onoliko koliko imaju, a ne da zadužuju građane BiH kod MMF-a da bi sebi plaće isplatili.“

Međutim, ukoliko budžeti entiteta budu oštećeni, moglo bi doći do zastoja u finansiranju socijalnih davanja koje za sobom neminovno vuku probleme i proteste koje je na svojoj koži najbolje osjetila Federacija BiH. Ipak, Mujezinović vjeruje da će se na narednom sastanku Fiskalnog vijeća naći kompromis da niko ne bude ugrožen:

„Problem je u tome što su sva socijalna i pojedinačna davanja na entitetima, dok državni budžet nema one uobičajene stavke, prije svega u oblasti socijale ili u oblasti saniranja posljedica rata. Imamo i dalje pomoć od međunarodne zajednice, treba iskoristiti to i rasporediti na pravi mogući način, tako da ni država ni entiteti ne budu u teškoj poziciji. Nema mogućnosti da jedan budžet preživi, a da drugi padne u kolaps.“


U institucijama BiH vlada stav kako entiteti ruše BiH, te podržavaju povećanje budžeta, kojem se protivi i predsjedavaći Vijeća ministara Nikola Špirić. Zbog toga je najavljeno i hitno zasjedanje Komisije za budžet i finasnije državnog Parlamenta BiH. Istovremeno, država, čiji zastupnici u Parlamentu zarade i do 7.000 KM mjesečno, se ne pita kako će oni koji zavise od budžeta entiteta, poput penzionera, žrtava rata, porodica poginulih boraca, gladni preživjeti godine približavanja Evropskoj uniji.
XS
SM
MD
LG