Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Bh. politički rašomon


Foto: Midhat Poturović
Najnovija, propala, inicijativa Turske da okupi bošnjačke političke lidere s ciljem približavanja stavova pokrenula je debatu o ponovnoj homogenizaciji naroda u BiH uz miješanje treće zemlje.

Mada se uzroci mogu dijelom tražiti i u sve jačem približavanju stavova predsjednika Hrvatske demokratske zajednice BiH Dragana Čovića i Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika s ciljem međusobnog priznavanja novih ustavnih i političkih rješenja, poput trećeg entiteta ili referenduma, bilo kakav dogovor na račun trećeg opasan je po BiH, stav je eksperata i građanski orijentisanih stranaka.

Ideja o homogenizaciji bošnjačkih političkih stranaka pod pokroviteljstvom Turske najgore je što se u projektu protiv BiH moglo dogoditi.

Umjesto da traže saveznike daleko od sebe, Bošnjaci bi odnose trebali graditi sa susjedima, stav je predsjednika Međunarodnog foruma Bosna Rusmira Mahmutčehajića:

„Naši najznačajaniji prijatelji su one političke snage koje simboliziraju Beograd i Zagreb, ali istodobno i naši najveći neprijatelji. Ako niste u dobrim odnosima, ako ne znate kako funkcionirati sa susjedima, ako se ne znate njima suprotstaviti, pružiti ruku prijateljstva i spriječiti da vas razaraju, onda naravno niko vam ne može na ovom svijetu pomoći. Prema tome, ta ideja s Turskom, to sljepilo turskoga vodstva, to razaranje BiH je jedna od novih, strašnih stvari u našem političkom iskustvu,“ smatra Mahmutčehajić.

Svebošnjačku koaliciju u viziji Turske trebali bi činiti Stranka demokratske akcije, Stranka za BiH i Socijaldemokratska partija BiH.

NAĆI ĆEMO SE


I dok se pozivu odazvao samo predsjednik Stranke za BiH Haris Silajdžić, čije je stanovište da su nastojanja Turske legitimna barem onoliko koliko i drugih zemalja koje ostvaruju uticaj na političke prilike u BiH, lider SDA Sulejman Tihić ponovio je svoj stav o tome da se svi dogovori trebaju voditi unutar BiH:

„Politički razgovori treba da se obavljaju u BiH, a ne u Beogradu, ne u Zagrebu i ne u Ankari. Za nas bila je dobra prilika Butmir,“ kazao je Tihić.
Sulejman Tihić: Politički razgovori treba da se obavljaju u BiH, a ne u Beogradu, ne u Zagrebu i ne u Ankari. Za nas bila je dobra prilika Butmir

I dok se bošnjačko političko tijelo još od Sabora Bošnjaka nastoji okupiti pod jedan krov, istovremeno na sceni je međusobno političko trgovanje podrškom između predsjednika Hrvatske demokratske zajednice BiH Čovića i Saveza nezavisnih socijaldemokrata Dodika. Tako je Dodik javno podržao ideju o stvaranju trećeg entiteta:

„Mislim da Hrvati trebaju da imaju federalnu jedinicu, a cijena te podrške je neupitnost RS-a.“


Čović zauzvrat je nedavno, prilikom sastanka sa Dodikom, najavio svoju podršku referendumu u RS:

„Ja uvažavam ono što želi gospodin Dodik i srpski narod. On uvažava ono što želi hrvatski narod. I naći ćemo se, vidjet ćete, negdje. Mi pozivamo i onog trećeg da slično uradi. Što znači, ako u ovom trenutku srpski narod misli da je jedan od iskaza njihove volje referendum, to je njihovo pravo.“

VIDE NAS REALNO


U međuvremenu, stranke građanske i liberalne orijentacije osuđuju ovakve poteze i političke ustupke na račun trećeg, strahujući od slike kakva se o BiH plasira izvan njenih granica. Ovakav pristup ne vodi ničemu dobrom, smatra predsjednica Liberalno demokratske stranke Lamija Tanović.

„Takva udruživanja samo mogu dovesti do svađa, ratova, 15 godina poslije Dejtonskog sporazuma upravo te politike nisu u stanju da dogovore najelementarnije uslove života za svoje građane,“ kaže Tanović.

Polarizacija između stranaka koje žele demokratsku BiH i onih koje teže njenoj podjeli je evidentna, ističe predsjednik HSS NHI Krešimir Zubak. Ono će, kaže, potrajati dok ne bude dovoljno snage da se prekine.

„Sve dotle dok mi u BiH ne donesemo ustav koji će biti naš ustav, ustav u čijem će donošenju participirati građani kao pojedinci i kao kolektiviteti, ja mislim da će to biti tako. Jer ovo sad što imamo to je ustav koji je sadržan u Mirovnom sporazumu, a to je jedno prijelazno rješenje koje zapravo daje osnovicu za ove nacionalne podjele i drži stalno otvoreno pitanje definitivnog uređenja BiH,“ rekao je Zubak.

I dok susjedi predaju aplikacije za članstvo u EU, BiH trpi posljedice unutrašnjih prilika koje su doprinijele i njenoj vanjskopolitičkoj percepciji.

„Ljudi nas izvana najčešće vide realno - jer mi nemamo uvjerljive govornike u međunarodnom poretku. Ta BiH je pluralno društvo, ne može biti nacionalna država, u ovome trenutku razaraju je ideje nacionalnih država i modernih fundamentalističkih i nacionalističkih ideologija i nemamo dovoljno prijatelja koji bi nas podržali,“ kaže Mahmutčehajić.

TAMNA RUPA


Građanske stranke, čija platforma počiva na suprotnom principu od nacionalnih, polako gube bitku, smatra Zubak.

„Zato što se u borbi za vlast isticali ova pitanja koja se odnose na pitanja položaja konstitutivnih naroda u BiH. Iako u svojim stranačkim dokumentima se pozivaju na tu opciju građansku, zapravo kroz političko djelovanje i kroz svoj odnos prema pitanju nacionalnog, pitanju unutarnjeg uređenja BiH oni su izgubili te karakteristike. Ono nešto malo stranaka koje još uvijek do toga drže, nažalost, imaju gotovo nikakav uticaj,“
izjavio je Zubak.

Jedan od izlaza jeste i formiranje alijanse opozicionih stranaka koje nemaju nacionalističkih aspiracija na cijelom prostoru BiH, koje bi trebalo da se dogodi već početkom naredne godine. Ako građani ne prepoznaju ovaj napor, onda boljitka nema, kaže Tanović.

„Ako ovo iskustvo, koje je dugo skoro 20 godina, nije dovoljno ljudima ove države da shvate koga ne smiju birati, onda apsolutno trebaju da žive ovaj život koji žive, treba da budu tamna rupa u Evropi, jer to smo postali zahvaljujući upravo ovima koji nama vladaju posljednjih godina,“ smatra Tanović.

Potreba velikog broja bh. političara da po mišljenje idu u druge zemlje, nacionalistička retorika pod plaštom demokratskih načela, te odsustvo političkog dijaloga koji podrazumijeva uvažavanje svih aktera i njihovih prava Bosni u Heregovinu je već koštala članstva u NATO savezu, a građane izolovala viznim režimom.
  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    U novinarstvu je od 1998. godine, a prve novinarske korake počinje u listu Oslobođenje. Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada "Global Human Rights Award" i Unije novinara BiH 2003.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG