BiH: Zbog nebrige vlasti pate i ljudi i psi lutalice

Da bh. vlasti ni najmanje ne brinu o posljedicama svoga rada potvrđuje takozvano provođenje Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja, koji je usvojen 2008. godine.

Psi lutalice nanijeli su veliku štetu porodici Šakić iz Bugojna. Prije dva dana, u kućnom dvorištu čopor pasa raskomadao je 70 kokoški. Dijana Šakić sjeća se užasnog prizora koji je zatekla:

„Veliki, crni pas lutalica zaskočio se i preko ograde me zakačio šapom i ogrebao mi obrvu iznad lijevog oka. Svih 75 koka nosilica koje smo imali i dva pijetla su mi podavili.“

Dijana kaže kako su od prodaje jaja uspijevali školovati dvoje djece:

„To nam je bila materijlna pomoć jer živim u domaćinstvu sa mužem i djecom. Od njegove penzije živimo. Imamo dvoje maloljetne djece koje školujemo.“

Početkom sedmice čopor pasa lutalica upao je u prostor sarajevskog zoološkog vrta „Pionirska dolina“ i napravio pokolj u nastambi kengura. Četiri kengura su ubili, a samo jedan je preživo napad. Glasnogovornica JKP Park Aldijana Hamza kaže kako isti čopor danima zadaje probleme radnicima zoo vrta, ali i mještanima.

„Čopor od 11 pasa lutalica slobodno šeta ulicama u naseljima Jezero i Nahorevo i pitanje je dana kada će napasti ljude“, kaže Aldijana Hamza.

No nije li čisti apsurd da psi lutalice, koji nisu ničija briga, usmrte kengure koji za ovo područje jesu egzotične životinje koje je, navodno, zakon zaštitio. Čini se da u BiH ni životinje nisu jednake pred zakonom.

Udruženja za zaštitu životinja obrušila su se na zoološki vrt. Aldijana Hamza tvrdi kako Pionirska dolina ispunjava sve uslove:

„Korito Nahorevskog potoka, mogu doslovno reći je autostrada od Nahoreva prema Skenderiji, psi mogu slobodno ući, mi ne možemo staviti zaštitnu ogradu.“

U proteklim mjesecima psi lutalice preplavili su gradove u Bosni i Hercegovini učestalo napadajući ljude. Prema podacima nevladine organizacije Dog Trus samo na području Kantona Sarajevo evidentirano je više od 10.000 pasa lutalica.

Nekoć za godinu, sada za tri mjeseca skoro 200 osoba je zatražilo pomoć zbog napada pasa lutalica. Dežurna doktorica Zavoda za hitnu medicinsku pomoć KS Nezrina Zijadić kaže kako se radi o lakšim povredama:

„Najčešće su to okrznuća do ujednih rana koje podsjećaju na laserokontuzne. To su blaže ili veće razderotine, najčešće po ekstremitetima.“

Samo kastracija i sterilizacija

Sukladno odredbama zakona, ukinute su gradske kafilerije, a općine dobile obavezu gradnje azila za životinje. Problem je u činjenici da općine i gradovi u BiH najčešće nemaju novaca ni za održavanje vitalne infrastrukture, a kamoli za gradnju azila.

Savjetnica ministra privrede KS Ljubica Livaja Mitrović ističe kako za sada samo mogu da kastriraju i steriliziraju pse.

„Kroz tretmane kastracije i sterilizacije provode se i mjere zdravstvenog tretiranja, odnosno terapije protiv bjesnila“, navodi Ljubica Livaja Mitrović.

Asim Grebo je žrtava napada lutalica. Smatra kako bi vlasti trebale skloniti pse lutalice nakon što su ih zaštitile:

„Neka im vade zube da ljude ne ujedaju. Ja mjesec i nešto dana nisam radio. Ko će meni to nadoknaditi?“

Nakon napada pasa, preživljeni strah postaje trajna trauma. Potvrđuju to i građani:

„Teške ozljede su nastale zbog sve te situacije.“

„Ja sam doživjela par puta šok. Dovoljno da bježim od njih.“

„Ja ih se lično ne plašim, ali moje su dijete prestravili pa sada muca.“

Zakon je usvojen 2008. godine, kao još jedna u nizu obaveza iz Mape puta BiH. Evo šta su za Radio Slobodna Evropa nakon glasanja rekli tadašnji poslanici državnog Parlamenta: Sadik Ahmetović, Jerko Ivanković Lijanović i Selim Bešlagić:

„Pojam egzotične životinje u BiH pomalo nije prisutan.“

„Stvarno nisam ulazio u detalje, zakona.“

„Egozotične životinje su rariteti, kao što su krokodili.“

BiH je jedina država na svijetu koja međunarodna pravila prilagođava svom zakonodavstvu. Bh. političari jedinstveni su. Prvo usvoje zakon, o kojem ništa ne znaju, a potom zaborave na primjenu onoga na što su se sami obavezali.

U državama - članicama EU, u kojima su na snazi ovakvi zakoni, najprije je proveden niz preventivnih mjera kojima je spriječno širenje broja pasa lutalica, pa su preostali potom smještani u azile.

U Federaciji BiH postoje dva azila, u Tuzli i na Prači, a u Republici Srpskoj azili postoje u Banjoj Luci i još pet općina, koji jedva opstaju.