Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Štite li partije svoje članove od sudova?


"Ukoliko Ustavni sud ove odredbe stavi van snage, imam informaciju da bi to utjecalo na oko 50 do 100 predmeta na kojima radi Tužilaštvo BiH", naveo je u saopštenju predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, Valentin Inzko.

Ukoliko Parlament Bosne i Hercegovine ne usvoji izmjene Zakona o krivičnom postupku, ali i onoga o Obavještajno-sigurnosnoj Agenciji (OSA), biće ugroženi neki od dosadašnjih predmeta, među kojima za organizovani kriminal i terorizam, koji su u toku ili za koje je već sačinjen dobar dio materijala u istragama.

Državni Ustavni sud neke od odredbi ocijenio je neustavnima, te naložio izmjene. Oko kojih politički predstavnici i struka imaju različite stavove.

Bosanskohercegovačko pravosuđe, ali i kriminalci, sitno broje do trenutka kada bi mogle propasti istrage u kojima su dokazi prikupljeni posebnim istražnim radnjama, odnosno prisluškivanjem i praćenjem.

Armin Kržalić iz Centra za sigurnosne studije jasno je upozorio šta će odugovlačenje donošenja izmjena zakona značiti.

"Sve one aktivnosti koje su rađene do sada, a koje su bile angažirane na tom polju više od 60 dana, bile bi ništavne i to bi imalo posljedice s aspekta sigurnosti s obzirom da novi sigurnosni izazovi zahtijevaju primjenu takvih radnji", kaže Kržalić.

Član parlamentarne Komisije za nadzor nad OSA-om Damir Bećirović kaže kako rješenja nema jer problem nije tehnički već politički.

"Očigledno da političke partije štite svoje članove, lidere, ljude bliske njima protiv kojih se vode postupci i određene istražne radnje, ali i suđenja koja imamo odranije. To je teška situacija prvenstveno za pravosuđe BiH jer nećete imati mogućnost podizanja optužnica na osnovu ovih članova", navodi Bećirović.

Situaciju su ozbiljno shvatili i predstavnici međunarodne zajednice. Reagovale su brojne ambasade, OSCE, ali i Ured visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka.

"Ukoliko Ustavni sud ove odredbe stavi van snage, imam informaciju da bi to utjecalo na oko 50 do 100 predmeta na kojima radi Tužilaštvo BiH. Mislim da ne pretjerujem ako kažem da bi to bio vrlo ozbiljan udarac borbi protiv kriminala i korupcije. Niko ne može zamisliti sve posljedice koje bi to moglo imati za predmete koji su u toku i da li bi čak bilo moguće osigurati ispravno suđenje. Mjere poduzete u cilju prikupljanja dokaza će postati nezakonite, a posebne istražne radnje neće postojati i neće se moći primjenjivati u provođenju istraga i vođenju postupaka", naveo je Inzko u saopštenju.

Inzko: Ozbiljan udarac borbi protiv kriminala i korupcije
Inzko: Ozbiljan udarac borbi protiv kriminala i korupcije

Ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić zalaže se da posebne istražne radnje traju 48 mjeseci, s mogućnošću produženja na još toliko.

"Iznio sam na Vijeću ministara evropsku praksu – nijedna evropska država nema tog ograničenja, uopšte. Nabrojao sam Hrvatsku, Francusku, Belgiju, Veliku Britaniju, Njemačku i još neke države gdje uopšte nema ograničenja. Smatrao sam da prekratak rok pravi problem, ne samo nama ovdje. Često jednog teroristu pratimo i mi, i Srbija, i Hrvatska, Slovenija, Njemačka, posebnim mjerama. Ako mi nakon 24 mjeseca iskočimo iz tog programa, šta vrijedi njima što prate dalje", upitao je Mektić.

S druge strane, Ministarstvo pravde BiH predložilo je da traju 24 mjeseca.

Član ekspertne grupe koja je radila na izmjenama zakona, profesor sa Fakulteta za kriminalistiku u Sarajevu Haris Halilović, pojašnjava da je ključno naći modus između poštivanja ljudskih prava, ali i sigurnosti. Do sada je samostalnu odluku o trajanju mjera donosio sudija, ali Ustavni je sud naložio da se moraju ograničiti.

"Ekspertska grupa, koliko mi je poznato, a sada i prijedlog zakona, sadrže potpuno drugačiju formulaciju, da će se posebne istražne radnje moći produžiti ako daju rezultate i postoji razlog da se nastavi s njihovim provođenjem. Čak je pitanje produženja kod teških krivičnih djela za organizirani kriminalitet i terorizam, na primjer, riješeno na jedan ekstenzivan način te će u odnosu na dosadašnja rješenja one moći produžiti za još dodatna tri mjeseca", kaže Halilović.

Halilović: Naći modus između poštivanja ljudskih prava i sigurnosti
Halilović: Naći modus između poštivanja ljudskih prava i sigurnosti

Takođe, Halilović napominje da je neophodno izvršiti sveobuhvatne izmjene zakona u toj oblasti. Treba, smatra on, riješiti dilemu da li se i u kojem omjeru narušava privatnost i krše građanska prava praćenjem na javnom mjestu, u odnosu na ona u privatnim objektima osumnjičene osobe.

Problem nije u istražnim radnjama, jer se tačno zna, kada, koliko i koga se prisluškuje, već u zloupotrebi, stav je nekadašnjeg ministra unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo Nermina Pećanca.

"Ja sam to radio 2002. godine po nalogu suda on vam da nalog kako koga i u kojem roku, koliko sati, kad zaključujete i kad počinjete. Ovdje je bit da se ljudska prava, s jedne strane, i zakon dovedu u balans, a to je odgovorna država i vlast. Nažalost, kod nas vlast nikako da napravi da prisluškivanje kao jedna posebna istražna radnja koja je bitna i vrlo prisutna prilikom otkrivanja najtežih djela i organizovanog kriminala da dođe u zakonske okvire. S pravom se čini da se prisluškivanje koristi ne kao istražna radnja već obračun s političkim protivnicima", ocjenjuje Pećanac.

Bosna i Hercegovina obiluje takvim aferama.

Zbog slučaja "Ušće", odnosno lažne prijave prisluškivanja srbijanskih zvaničnika, i falsifikovanja dokumenata smijenjen je tada predsjedavajući parlamentarne Komisije za nadzor nad radom Obavještajno-sigurnosne agencije Nikola Špirić. Sada Komisija nema čelnika i nije zasjedala pola godine, čime je ugrožen parlamentarni nadzor nad jednim od najvažnijih segmenata sigurnosti u zemlji.

  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    U novinarstvu je od 1998. godine, a prve novinarske korake počinje u listu Oslobođenje. Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada "Global Human Rights Award" i Unije novinara BiH 2003.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG