Dostupni linkovi

Dodik i Čović u političkoj igri oko Ustavnog suda BiH


Lideri Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH Milorad Dodik i Dragan Čović objavili su na posljednjem sastanku da je u pripremi Zakon o Ustavnom sudu BiH kojim traže izuzeće stranih sudija ili ukidanje Suda i najavili da će ga u narednih 15 dana poslati u parlamentarnu proceduru. Uslijedile su oštre reakcije opozicionih stranaka. Analitičari smatraju da je riječ o još jednoj političkoj igri s ciljem rušenja ustavno-pravnog poretka, a predstavnici EU upozoravaju da takvi potezi neće doprinijeti putu BiH u EU.

Sastav i nadležnosti Ustavnog suda Bosne i Hercegovine utvrđeni su Ustavom BiH, odnosno aneksom 4 Dejtonskog mirovnog sporazuma, u kojem piše da se Ustavni sud sastoji od devet sudija od kojih su tri stranca, koje imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, uz konsultacije sa Predsjedništvom BiH, te četiri iz Federacije i dva iz RS.

Na ovaj način osiguran je pravni mehanizam za rješavanje raznih vrsta sporova koji nastaju između dva entiteta, između države i entiteta, te raznih institucija vlasti, objašnjavaju ljudi iz struke.

No, lideri SNSD-a i HDZ-a Milorad Dodik i Dragan Čović smatraju da je vrijeme za reformu Ustavnog suda BiH na način da se izuzmu međunarodne sudije i da konstitutivni narodi imaju svoje predstavnike u tom sudu.

Milorad Dodik i Dragan Čović smatraju da je vrijeme za reformu Ustavnog suda BiH
Milorad Dodik i Dragan Čović smatraju da je vrijeme za reformu Ustavnog suda BiH

O izuzeću stranih sudija Milorad Dodik govorio je u više navrata, a priča o reformi suda ponovo je aktuelizirana nakon što je taj sud donio presudu da je nedavno održani referendum u RS, koji je organizovao Dodik, neustavan.

Dodik je nakon nedavno održanog sastanka sa Čovićem poručio da BiH ne može biti pravna država ukoliko u Ustavnom sudu sjede strane sudije.

''Mi ne možemo dozvoliti kao Republika Srpska i Srbi ovde, a vidim ni Hrvati, da tri stranca i dva Bošnjaka odlučuju o političkom statusu ovog naroda", poručio je Dodik.

Lider HDZ-a Dragan Čović smatra da izbor sudija Ustavnog suda BiH treba biti po nacionalnom ključu, što podrazumijeva i uvođenje entitetskog glasanja kao što je to slučaj u Parlamentarnoj skupštini BiH.

''Mora se zadovoljiti potreba da tamo imate predstavnike i jednog i drugog i trećeg konstitutivnog naroda'', rekao je Čović.

Nervoza

Nakon najava dvojice lidera da će insistirati na reformi Ustavnog suda Bosne i Hercegovine oglasila se i Stranka demokratske akcije (SDA), koja ocjenjuje da je njihov prijedlog rušenje ustavnog poretka BiH.

''Stranka demokratske akcije smatra neprihvatljivim i neće podržati donošenje bilo kakvog zakona o Ustavnom sudu BiH kojim bi se mijenjale nadležnosti i sastav Ustavnog suda, a naročito prisustvo međunarodnih sudija koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava. Taj zakon bi bio neustavan, jer su nadležnosti i sastav Ustavnog suda ustavne kategorije koje se mogu mijenjati samo izmjenom Ustava BiH'', saopšteno je iz SDA.

Opozicione stranke, pak, dogovor Dodik-Čović ocjenjuju kao još jedan pokušaj podjele Bosne i Hercegovine.

''Aktuelne vlasti iz RS i oni koji se u Federaciji ponašaju kao da su osvojili većinsku vlast imaju za cilj podjelu Bosne i Hercegovine i to su zacrtali do 2018. godine. Sada ih hvata nervoza jer vrijeme prolazi pa koriste svaku priliku da ostvare svoj naum", prokomentarisao je lider Socijaldemokratske partije (SDP) Nermin Nikšić.

Prvi čovjek Demokratske fronte (DF) Željko Komšić otišao je i korak dalje i usporedio susret Čovića i Dodika sa nekadašnjim susretom Radovana Karadžića (danas Haškog osuđenika za ratne zločine ) i Mate Bobana (utemeljitelja i prvog predsjednika Hrvatske zajednice Herceg-Bosne,) 1992. godine kada su dogovarali podjelu Bosne i Hercegovine.

Komšić smatra da Dodik i Čović sada pokušavaju njihove ratne ciljeve postići političkim dogovorom, podržavajući jedan drugog u raznim zamislima koje imaju za cilj podjelu BiH.

Demontirati mehanizme blokade

Eliminicija stranih sudija i uvođenje etničkog glasanja u Ustavni sud definitivno bi pokrenuli urušavanje državnog poretka BiH, mišljenja je profesor Ustavnog prava Zlatan Begić.

Profesor Zlatan Begić: Riječ je očigledno o napadu na sve što nosi predznak državno
Profesor Zlatan Begić: Riječ je očigledno o napadu na sve što nosi predznak državno

''Naš ustavotvorac je očigledno računao s tim da ćemo se mi ovdje, makar 20 godina poslije završetka rata, voditi onim što je stručnost, što je kompetencija, a ne time da li je neko Bošnjak, Srbin ili Hrvat i što je još gore da li je 'dobar' Bošnjak, Srbin, Hrvat. Što se tiče prijedloga, teško će on proći u parlamentu, to je samo još jedna politička igranka. Riječ je očigledno o napadu na sve što nosi predznak državno. Naravno, poželjno bi bilo da se postigne konsenzus, ali prije nego što se demontira ovakav Ustavni sud, po mom mišljenju, trebalo bi prvo demontirati mehanizme blokade. Treba provesti Odluku Suda za ljudska prava u Strazburu, a onda nema problema da Ustavni sud čini bilo ko bez obzira na etničku pripadnost'', ocjenjuje profesor Begić.

Nakon najave prijedloga Zakona o Ustavnom sudu saopštenjem se oglasio i specijalni predstavnik EU za BiH Lars Gunar Vigemark koji je poručio:

"BiH je još u fazi priprema za evropski put i ukoliko neko sada poteže pitanje Ustavnog suda rekao bih da je to preuranjeno, da će oduzeti dragocjeno vrijeme i energiju i baciti u drugi plan suštinska pitanja. Pored toga, nemate konsenzus kako da se tom pitanju pristupi, a trebaće vam, s obzirom na uređenje u zemlji. To moraju biti rješenja prihvatljiva za sve koji žive u BiH. Ne mislim da je trenutak sada u okviru pripremne faze za dobijanje kandidature za članstvo u EU da se bavite tim pitanjem."

Kada BiH dođe u fazu da realno može sama funkcionisati vrlo rado će otići i sudije i Ured visokog predstavnika (OHR) i i snage EU (EUFOR), a njihovo prisustvo je dokaz da bh. političari još uvijek nisu sposobni sami rješavati ključna pitanja unutar države, stav je međunarodne zajednice.

  • 16x9 Image

    Mirna Sadiković

    Radila na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji "Nezavisnih novina", a 2001. postaje dio ekipe RSE. Obrađuje političke i ekonomske teme. Uređuje radijske emisije, kao i magazin TV Liberty.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG