Dostupni linkovi

Evropski komesar za proširenje i politiku susjedstva, Johanes Hahn, u petak u Sarajevo donosi Upitnik Evropske komisije što će biti težak test za BiH odnosno za njenu sposobnost da na svako, od nekoliko hiljada pitanja, ponudi jedan odgovor.

To nije uobičajeni način rada, jer se u ovoj zemlji teško postiže saglasnost i „govor jednim glasom“ što uporno traži Brisel. Jedan od primjera je Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje – zajedničko tijelo BiH i EU, koji je prije godinu dana konstituisano, ali se nije odmaklo od toga.

Zapelo je na samom startu, jer, zbog neslaganja s načinom glasanja ovog zajedničkog tijela nije usvojen Poslovnik o radu. Odbor kojeg čini isti broj članova dvije delegacije - Evropskog parlamenta i zemlje u procesu pristupanja, do sada je svugdje bio uspješan uz prihvatanje principa da se odluke donose natpolovičnom većinom glasova. Svugdje, osim u BiH.

Upitnik EK težak test za BiH odnosno za njenu sposobnost da na svako, od nekoliko hiljada pitanja, ponudi jedan odgovor
Upitnik EK težak test za BiH odnosno za njenu sposobnost da na svako, od nekoliko hiljada pitanja, ponudi jedan odgovor

Poslanici iz Federacije smatraju da njihove kolege iz RS žele u evropsko zakonodavstvo unijeti tzv. entitetsko glasanje, prema kojem je odluka punovažna ako, osim dvotrećinske podrške ima najmanje pola glasova poslanika iz jednog i drugog entita.

Saša Magazinović, poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta BiH, to vidi ovako:

„Dio poslanika iz bh. dijela Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje ponaša se kao da se Evropska unija pridružuje Bosni i Hercegovini a ne Bosna i Hercegovina Evropskoj uniji i žele nametati svoja pravila ljudima u Briselu.“

Još precizniji je delegat Doma naroda, Halid Genjac.

“U pozadini takvih zahtjeva i insistiranja poslanika iz RS stoji želja da se u cijelom pristupanju BiH prema EU, naglasi Republika Srpska, da je u procesu pridruživanja, subjekt integrisanja entitet a ne BiH. To su stvari koje su Evropskoj uniji neprihvatljive i koje nisu u skladu sa principima koji vrijede za sve aspirante za članstvo u EU“, ističe Genjac

Iako parlamentarci iz RS odbijaju optužbe da su upravo oni još prije godinu dana blokirali rad zajedničkog odbora za stabilizaciju i pridruživanje, predsjednik Srspke demokratske stranke (SDS) Vukota Govedarica za naš program je rekao:

„Mi u takvom odboru trebamo zaštititi interese Republike Srpske i mislim da bi parlamentarci na državnom nivou, naravno, uz saradnju Vlade RS, trebali da izdefinišu kakva je i u kom sastavu pozicija Republike Srpske po tom pitanju, dakle, nešto što nam je potrebno. Evropska unija predlaže dvotrećinsko glasanje, naprimjer u poziciji da imamo 4+4+4, tj. dvanaest članova, to bi značilo da Federacija može preglasati Republiku Srpsku. Ne vidim da je u ovom momentu to dobro rješenje. Tu mora da postoji rješenje u kome će Republika Srpska imati svoj mehanizam za bilo kakvu vrstu pregovora.“

Mora da postoji rješenje u kome će Republika Srpska imati svoj mehanizam za bilo kakvu vrstu pregovora: Govedarica
Mora da postoji rješenje u kome će Republika Srpska imati svoj mehanizam za bilo kakvu vrstu pregovora: Govedarica

Evropski parlament je prije mjesec dana uputio opomenu BiH zbog toga što još uvijek ne funkcioniše Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje. S obzirom da je pokazano protivljenje sistemu natpolovičnog odlučivanja - iako će se uglavnom raditi o preporukama, ponuđen je kompromisni prijedlog, navodi poslanik Evropskog Parlamentai šef delegacije za BiH i Kosovo, Tonino Picula. On u četvrtak, o tome u Sarajevu razgovara s članovima Komisije za evropske integracije BiH.

„Predloženo je da se umjesto natpolovične većine odluke donose dvotrećinskim odlučivanjem, te smo pismo takvog sadržaja poslali u Sarajevo. Ne samo da nismo dobili nikakav odgovor, nego, koliko do mojih ušiju dolazi, i taj kompromisni prijedlog ne zadovoljava bh. stranu, odnosno onaj dio delegacije koji uporno odbija bilo kakav kompromis.

Za razliku od mnogih zemalja u procesu, koje imaju i neke vanjskopolitičke probleme na putu prema članstvu u Evropskoj uniji, u slučaju Bosne i Hercegovine prije svega je riječ o unutarnje političkim problemima, nekim neriješenim sporovima unutar Bosne i Hercegovine koje očito mi ne možemo izvana srediti.

Više od godinu dana pokušavamo problem riješiti, pisali smo pisma i u Sarajevo i u Brisel, pokušavali smo naći rješenje i u neposrednom kontaktu u Strazburu, ali nismo uspjeli jer dio bh. delegacije ne prihvata čak ni kompromis. To očito po njihovom sudu ulazi u prostor koji bi se mogao povratno reflektirati na njih, s obzirom na način kako se odlučuje u sustavu BiH odnosno njene Skupštine“, izjavio je Picula.

Entitetsko glasanje predviđeno Ustavom BiH preraslo je u etničko glasanje što je neodrživo, smatra Denis Bećirović poslanik u Predstavničkom domu. Taj sistem je inače blokirao donošenje brojnih zakona, kaže Bećirović.

„Blizu 300 evroatlantskih zakona samo u posljednjih deset godina palo je u Parlamentarnoj skupštini BiH zbog zloupotrebe entitetskog glasanja. Naime, deset poslanika iz RS-a blokiraju kompletan Parlament. To vam je otprilike 24 posto ukupnog Parlamenta. Takva situacija je nepojmljiva i ne postoji nigdje na svijetu. Ja sam čak jednom prilikom i rekao međunarodnim zvaničnicima: Kada bi takav sistem nametnuli jednoj Norveškoj i Švedskoj, kao uzornim demokratskim državama, i Švedska i Norveška bi bankrotirale u roku od godinu dana sa ovako glomaznim sistemom i na takav način postavljenim entitetskim glasanjem.

Blizu 300 evroatlantskih zakona samo u posljednjih deset godina palo je u Parlamentarnoj skupštini BiH zbog zloupotrebe entitetskog glasanja: Bećirović
Blizu 300 evroatlantskih zakona samo u posljednjih deset godina palo je u Parlamentarnoj skupštini BiH zbog zloupotrebe entitetskog glasanja: Bećirović

Entitetsko glasanje kako je zamišljeno u Dejtonskom mirovnom sporazumu više ne postoji u BiH jer je to entitetsko glasanje preraslo u etničko, a to nije zapisano ni u Mirovnom sporazumu ni u Ustavu kao Anexu IV tog sporazuma. Međunarodna zajednica bi morala preduzeti određene radnje prije svega na ukidanju tog entitetskog glasanja koje se više ne provodi na način na koji je zasmišljen“, smatra Bećirović.

Niz međunarodnih institucija označava entitetsko glasanje kao ključni problem za funkcionisanje Bosne i Hercegovine. Njihov stav se zasniva na činjenici da je od Daytona do danas entitetskim glasanjem blokirano više zakona nego što je usvojeno, da je zbog neprovođenja Aneksa 7 entitetsko glasanje preraslo, iz teritorijalnog mehanizma zaštite u etno-teritorijalni mehanizam blokade.

Najveći problem je zloupotreba entitetskog glasanja: Incko
Najveći problem je zloupotreba entitetskog glasanja: Incko

I visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH, Valentin Incko je poručio bh. političarima kako bi trebali postići dogovor da se entitetsko glasanje ukine djelomično, odnosno da se ne koristi kada su u pitanju evropske integracije, NATO i slično.

„Najveći problem je zloupotreba entitetskog glasanja. Ukoliko bi se postigao dogovor o ukidanju barem za neka područja, onda bi Bosna i Hercegovina mogla da krene brže ka EU“, izjavio je Incko.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG