Na desetinama hiljada hektara od sjeveroistoka Bosne i Hercegovine do ravnica Vojvodine u susjednoj Srbiji, kukuruz je ove godine ostao bez zrna, suncokret je podbacio, a stočari upozoravaju da će zimu dočekati bez dovoljno hrane za stoku.
Dok poljoprivrednici procjenjuju da su pojedini prinosi manji i do 90 posto, udruženja u Bosni i Hercegovini traže proglašenje elementarne nepogode zbog suše.
Istovremeno, ekonomisti upozoravaju da će manji rod, povećana potražnja i kretanja na svjetskom tržištu gotovo sigurno dovesti do novih poskupljenja hrane.
"To je samo klasura ostala, mi smo daleko ispod nule u gubitku", opisuje stanje na svojim njivama u Semberiji kod Bijeljine u BiH poljoprivrednik Radinko Arsenović, jedan od proizvođača koji strahuju da će zbog još jedne sušne godine morati dodatno smanjiti stočni fond.
Posljedice višemjesečne suše, koju su pratili ekstremno visoke temperature i nedostatak padavina, sve su vidljivije u poljima kukuruza, voćnjacima i stočarskim farmama.
Iz nadležnih ministarstava poljoprivrede u Bosni i Hercegovini i Srbiji nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa o tome kolike su procjene štete, te kakve mjere će preduzeti na ublažavanju gubitaka poljoprivrednika.
'Razmišljamo o smanjenju proizvodnje'
Radenko Arsenović živi sa porodicom u selu Mala Obarska kod Bijeljine gdje je ove godine zasijao 15 hektara kukuruza, te drži i farmu muznih krava.
Kaže da je ovogodišnja suša samo nastavak problema koji ga prate godinama.
"Ovo vam je već pet godina kad je što se tiče kukuruza katastrofa. Od ukupno zasijanih površina, više od 12 hektara već je pretvoreno u silažu, ali ni to, neće biti dovoljno da prehrani stoku tokom zime. Mi smo pokušali to da sasiječemo i spasimo što se spasiti može, ali ta silaža nema nikakvu krajnju vrijednost", ispričao je za Radio Slobodna Evropa.
Dodaje kako ga je samo zakup zemljišta za 15 hektara koštao više od 7.000 evra, "ne računajući dodatne troškove sjemena, goriva i zaštitnih sredstava".
Najveći problem, međutim, nije izgubljeni rod već pitanje hrane za stoku.
"Smanjujemo broj grla", kaže Arsenović, dodajući da zbog sve većih gubitaka već razmišlja o novom smanjenju proizvodnje naredne godine.
Predsjednik Udruženja poljoprivrednika Semberije Savo Bakajlić, za RSE kaže da je ove godine u tom području bilo zasijano oko 26.000 hektara kukuruza, te da su slike sa polja "sablasne".
"Dva mjeseca nije kiša pala. Država ne proglašava elementarnu nepogodu. Trenutno je gubitak na njivama od 80 do 100 posto. Ima njiva gdje nema ništa. Kukuruz je osnovna biljka za stočarstvo. Mi sad trenutno moramo kupovati, a ni zemlje u okruženju nemaju šta ponuditi", naveo je Bakajlić.
Poljoprivrednici traže proglašenje elementarne nepogode
Predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH Nedžad Bićo za RSE kaže da je šteta vidljiva na gotovo svim kulturama, od kukuruza i stočne hrane do voća i povrća.
"Šteta je evidentna i praktično je ogromna", kaže Bićo, navodeći da bi ovogodišnji prinosi u tom bh. entitetu mogli biti manji za oko 50 odsto.
"Trenutno je najgori kukuruz i silažni kukuruz. Kukuruz je osnova u stočnoj hrani i bogami ćemo imati velike probleme u zimu što se tiče stočne hrane", rekao je, dodajući kako je od svih 10 kantona u Federaciji BiH zatraženo proglašenje elementarne nepogode.
Ističe kako su prošle godine to zatražili od entitetskih vlasti, ali da im je poručeno da Federacija BiH može proglasiti elementarnu nepogodu tek ako to prvo urade tri kantona od ukupno 10.
Do sada, kaže, nijedan kanton nije proglasio stanje elementarne nepogode zbog suše, a to je jedini način, kako ističe, da poljoprivrednici dobiju odštetu.
"Prije 15-ak dana je vrijeme bilo i to smo mi naglasili da bi se moglo na vrijeme obići te parcele koje su uništene, da se da se procjeni kolika je šteta. Jer tad bi imali taj odgovor tačan - kolika je šteta i šta šta se desilo. Međutim, evo još niko ne odgovara, oni se bave izbornom kampanjom ili su na godišnjim odmorima… kao da se ništa ne dešava", istakao je Bićo.
Prema njegovim riječima, među najteže pogođenim područjima nalaze se Tuzlanski, Unsko-sanski i Livanjski kanton, gdje je proizvodnja kukuruza i silažnog kukuruza među najzastupljenijima.
Iz ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Unsko-sanskog kantona za RSE kažu kako zahtjev poljoprivrednika nisu dobili.
"Nemamo saznanja da je zatraženo proglašenje elementarne nepogode od strane općinskih/gradskih i Kantonalne uprave civilne zaštite, te nije dostavljen prijedlog za dodjelu i saniranju šteta", navodi se u odgovoru za RSE.
U Banatu pojedine njive neće ni biti požnjevene
Suša je pogodila i Srbiju. Najteža situacija je u Banatu.
Saša Tomas Ćapi iz Vojvode Stepe u srednjem Banatu, kaže da su prinosi kukuruza, pšenice i suncokreta ove godine prepolovljeni. Kukuruz, koji u normalnim godinama daje 10 do 12 tona po hektaru, ove će godine, prema njegovim procjenama, dati svega 3,5 do četiri tone.
"Ovo je peta godina zaredom sušna koju imamo i mi jednostavno ne znamo kako ćemo zasnovati proizvodnju, ni kako ćemo uopšte nastaviti da se bavimo ovim poslom", kaže Ćapi za Radio Slobodna Evropa.
Dodaje da ljudi na selu odustaju od poljoprivrede, daju zemlju u zakup, prodaju mehanizaciju, a često ne mogu da vrate kredite niti plate zakup zemljišta.
Goran Filipović iz sela Kisača kod Novog Sada i predstavnik Inicijative za opstanak poljoprivrede Srbije, kaže da su dijelovi Banata pretrpjeli ogromne štete.
"Neke parcele se neće ni skidati. Jednostavno tarupi ulaze u njivu i tarupiraju biljne ostatke pošto klipa jednostavno nema. Suncokret smo očekivali da će dati neki rod, ali sad kad su kombajni ušli, vidimo da će i to biti prepolovljeno", naveo je.
Filipović procjenjuje da će ukupan rod kukuruza biti najmanje prepolovljen, dok će veliki broj parcela ostati bez prinosa, te se radi o problemu "koji traje godinama".
"Sad recimo Banat koji je stradao u potpunosti, kad se poljoprivrednici pobune, u ministarstvu dobijamo odgovor da su protesti politizovani. Ministarstvo nema razumevanja za poljoprivrednike, a postavljeni su tu da uvide problem, da reše problem, da pomognu poljoprivredi. Međutim, jako to teško ide", rekao je.
Filipović za RSE priča, kako porodica živi od poljoprivrede, te da je ove godine rod svih žitarica koje je sijao manji za 40-50 odsto, te da su sada oči uprte u rod jabuke.
"Ove godine je jabuka rodila. Mogu reći da su stabla puna roda. Ali, recimo prošle godine je cena bila 60 dinara. Ove godine nam pričaju nešto obećavaju da će biti oko 40 dinara (0,34evra) po kilogramu. Tako da opet džabe što je jabuka rodila", kazao je.
Problem su i cijene. Pšenica je ove godine plaćena oko 20 dinara (0,17 eura) po kilogramu, dok su uljare za suncokret ponudile akontnu cijenu od 40 dinara (0,34 eura), plus PDV.
Ćapi navodi da su poljoprivrednici izborili subvencije od ukupno 300 eura po hektaru, ali im je do sada isplaćeno 18.000 dinara (oko 153 eura), dok je za preostalih 17.000 dinara (oko 145 eura) neizvjesno kada će biti isplaćeno.
"Ako ne dobijemo taj drugi dio subvencija, to će biti ključ u bravu. Kraj za mnoge", upozorava on.
Kao dodatni problem ističe nedostatak stručne pomoći poljoprivrednicima u prilagođavanju klimatskim promjenama.
Poskupljenja bi mogli osjetiti svi građani
Ekonomski analitičar Saša Đogović za Radio Slobodna Evropa upozorava da posljedice ovogodišnje suše neće ostati ograničene samo na poljoprivrednike.
"Kada imamo manjak ponude određene robe, u ovom slučaju ratarskih kultura i poljoprivrednih proizvoda, dolazi do povećanja cena. Sve informacije za krajnje potrošače nisu povoljne i s jeseni treba očekivati rast cena poljoprivredno-prehrambenih proizvoda", kaže Đogović.
Upozorava da problem nije ograničen samo na Bosnu i Hercegovinu i Srbiju, budući da suša pogađa veći dio Evrope, dok istovremeno dodatnu neizvjesnost izazivaju poremećaji na svjetskom tržištu hrane.
"Treba uzeti u obzir situaciju u Evropi, ali i geopolitičke okolnosti poput poremećaja na tržištu pšenice zbog rata u Ukrajini. Sve to dodatno utiče na kretanja cena", navodi on.
Dodaje da bi poskupljenja „mogla pogoditi proizvode koji se naslanjaju na kukuruz, soju i suncokret kao osnovne sirovine“.
"To znači poskupljenje stočne hrane, jestivih ulja, a posredno i meso, mleko i druge prehrambene proizvode", istakao je.
Đogović smatra da su zemlje regiona u ovakvim situacijama posebno ranjive, jer godinama nedovoljno ulažu u navodnjavanje i prilagođavanje poljoprivrede klimatskim promjenama.
"Već odavno znamo da smo u procesu klimatskih promena koje donose ekstremne vremenske prilike, bilo da su u pitanju poplave ili suše. Zato su potrebna ozbiljna ulaganja u sisteme za navodnjavanje, razvoj otpornijih sorti i naučna istraživanja. Ako toga nema i samo se uzdate u nebo i čekate kišu, onda se vraćamo unazad i kada je reč o proizvodnji hrane i kada je reč o novčanicima građana", poručio je Đogović.
Sve veća zavisnost od uvoza hrane
Moguće posljedice ovogodišnje suše dodatno zabrinjavaju zbog stanja u kojem se već nalazi poljoprivredno-prehrambeni sektor Bosne i Hercegovine.
Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, u prvih šest mjeseci 2026. godine izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iznosio je 605 miliona maraka (oko 309 miliona evra), dok je uvoz dostigao 2,7 milijardi maraka (oko 1,38 milijardi evra).
Deficit je samo za pola godine porastao na 2,13 milijardi maraka (oko 1,09 milijardi evra).
Godinu ranije ukupan deficit u poljoprivredno-prehrambenom sektoru iznosio je rekordnih 4,2 milijarde KM (oko 2,15 milijardi evra).
Podaci pokazuju i da je BiH tokom 2025. godine uvezla žitarice vrijedne gotovo 279 miliona maraka (oko 143 miliona evra), dok je izvoz žitarica bio tek nešto veći od 14 miliona maraka (oko 7,2 miliona eva).
Istovremeno je Srbija, koja raspolaže sa više od tri miliona hektara korištenog poljoprivrednog zemljišta, prošle godine izvezla poljoprivredno-prehrambene proizvode vrijedne oko 5,2 milijarde evra.
