Dostupni linkovi

Život u jednom, prava u drugom entitetu


Povratnici, raseljene osobe i izbjeglice često su i u raljama birokratije.

Prema nedavnoj anketi koju su sproveli Agencija Ujedinjenih nacija za izbjeglice (UNHCR) i Unija za održivi povratak i integracije u BiH, kojom je obuhvaćeno oko 4.000 domaćinstava u 53 opštine, blizu 30 posto povratnika i 11 posto raseljenih u Bosni i Hercegovini je navelo da nemaju zdravstveno osiguranje u lokalnoj zajednici u kojoj žive - Tesliću.

Zbog većih prava u jednom u poređenju sa drugim entitetom ili nepriznavanja njihovih prava u različitim dijelovima BiH mnogi povratnici ni danas nisu prijavljeni na svojim adresama, kaže predsjednica Unije za održivi povratak i integracije u BiH Mirhunisa Zukić.

"Imamo civilne žrtve rata, borce, stare ljude koji primaju penzije iz Federacije BiH koje su veće u odnosu na Republiku Srpsku (RS). Onda imamo ljude koje zakon u jednom entitetu ne prepoznaje, kao što su logoraši. Ljudi idu tamo gdje mogu dobiti neku stimulaciju. U RS-u ljudi su se prijavili u Banjaluci, Petrovcu koji pripada RS-u, a žive na Kupresu ili u Drvaru i Glamoču, tako da u BiH, vrlo maloj i složenoj, ispaštaju ljudi", kaže Zukić.

Istraživanje koje je Unija za održivi povratak provela u saradnji sa UNHCR-om pokazalo je i da ljudi koji su prijavljeni u mjestima povratka ne koriste zdravstveno osiguranje.

"Između entiteta ne postoji koordinacija. U tim zakonima ljudi se ne mogu snaći. Imamo i jednu zanimljivu stvar da mlade žene planiraju u kojem će kantonu roditi dijete, jer stimulacija nakon poroda nije ujednačena u svim kantonima", dodaje Zukić.

Zukić: Ljudi ispaštaju
Zukić: Ljudi ispaštaju

Kada je u pitanju zdravstvena zaštita ovih ljudi, situacija se ne razlikuje u Federaciji BiH i RS-u. Prema riječima resornog ministra u Vladi Federacije, posebno je to izraženo u rubnim područjima između dva bosanskohercegovačka entiteta.

"Kad vi imate probleme koji se tiču povratnika, kada ih stručno analizirate bez da vodite računa o etničkoj pripadnosti onda ćete vidjeti da povratnik Srbin koji se vratio u Federaciju ili povratnik Bošnjak ili Hrvat u RS ima iste probleme. Mislim da bi bilo rješenje da zavodi zdravstvenih osiguranja pospješe saradnju i da potpišu odgovarajuće sporazume da povratnici u jedan ili drugi entitet ostvaruju primarnu zdravstvenu zaštitu tamo gdje im je bliže, a u kliničkim centrima tamo gdje im je bolja usluga", navodi ministar raseljenih osoba i izbjeglica Federacije Edin Ramić.

Povratnici, raseljene osobe i izbjeglice često su i u raljama birokratije, pokazuju iskustva iz prakse.

"Ako ja kao prvi čovjek Odbora za zaštitu prava izbjeglica raseljenih lica i povratnika trebam i do mjesec dana da završim proceduralno da dobiju ovjerenu zdravstvenu knjižicu na svoje ime, šta mislite da li oni uopšte mogu završiti taj proces u neko dogledno vrijeme", naglašava potpredsjednik Narodne skupštine RS Senad Bratić.

Koliko se uvažavaju preporuke upućene sa tematskih sjednica o pravima povratnika, raseljenih i izbjeglih osoba pokazuje i činjenica da se o zdravstvenoj zaštiti ovih kategorija stanovništva raspravljalo i 2010. godine.

"Kad danas pogledamo kako se te preporuke sedam godina poslije realiziraju onda ćemo vidjeti da značajan broj tih preporuka nije realiziran. Konkretno radi se o sporazumu koji reguliše prava osiguranih lica koja prelaze iz jednog u drugi entitet gdje uopšte raseljena lica i izbjeglice nisu spomenuti", kaže ministrica za ljudska prava i izbjeglice BiH Semiha Borovac.

  • 16x9 Image

    Arnes Grbešić

    Novinarstvom se bavi od 1999. godine. Kao dopisnik RSE radi od 2001. godine. Sa Silvijom Brčić, koleginicom iz Livna, proglašen je 2004. za najboljeg reportera zajedničkog projekta RSE - Radio 27.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG