Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Budućnost BiH talac političara


Dragan Čović: Ključ svih ključeva je riješiti ovo pitanje (izmjene Izbornog zakona)

I dok se i dalje broje glasovi nakon održanih izbora početkom mjeseca, a stranke koje su bile opozicione u prethodnom mandatu izlaze sa informacijom kako su počeli pregovori o koalicionim partnerima, lider Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ BiH) Dragan Čović u ponedjeljak je jasno poručio da ta stranka neće u vlast sve dok se ne usvoje izmjene Izbornog zakona BiH.

"Ključ svih ključeva je riješiti ovo pitanje. Mi, svakako, ne možemo prema ovom Izbornom zakonu implementirati izborni rezultat. Mi ćemo morati, isključivo kroz institucije Bosne i Hercegovine, naći rješenje za to pitanje, da bi imali partnere, da vodimo procese koji će osigurati evropsku budućnost Bosne i Hercegovine da nam se više nikad ne desi da neko u ime nekog drugog naroda može birati predstavnike u ime tog legitimnog predstavljanja na bilo kojoj razini vlasti", poručio je Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH na Kupresu.

Čovićeva izjava odmah je naišla na negodovanje međunarodnih predstavnika. Najprije se saopštenjem za javnost oglasila Ambasada SAD-a u BiH, navodeći kako odgovornost za formiranje vlasti snose izabrani bh. zvaničnici, ali i da je neodgovorno prema građanima držati budućnost zemlje taocem radi postizanja političke koristi.

"Iako je neophodno riješiti probleme u Izbornom zakonu BiH, držati budućnost ove zemlje taocem radi postizanja političke koristi neodgovorno je i nepošteno prema bh. građanima, uključujući i Hrvatima u BiH. Umjesto toga, političke stranke bi trebale raditi unutar uspostavljenog političkog okvira, u duhu kompromisa kako bi unaprijedile svoje ciljeve", navodi se u saopštenju za javnost iz Kancelarije za odnose s javnošću Ambasade SAD-a.

U sličnom tonu je reagovao i visoki predstavnik u BiH Valentin Incko.

"Ured visokog predstavnika još jednom apeluje na sve kandidate da pažnju usmjere na pitanja koja su važna za građane BiH i uzdrže se od izjava ili poteza koji bi političku situaciju u zemlji mogli usmjeriti u negativnom smjeru. Posljednje što građanima BiH treba je bilo kakva blokada ili usporavanje napretka", poručeno je iz Ureda visokog predstavnika (OHR).

Stara vlast u novom ruhu
molimo pričekajte
Embed

No media source currently available

0:00 0:04:48 0:00

Za bh. analitičare, nakon održanih izbora se na političkoj sceni ne dešava ništa drugačije u odnosu na godine ranije.

Dženana Karup Druško, direktorica organizacije Tranzicijska pravda, podsjeća na 2010. godinu kada je također Dragan Čović uslovljavao slanje delegata iz reda hrvatskog naroda u Dom naroda Parlamenta Federacije, nakon čega je reagovao visoki predstavnik. Kako nakon objavljivanja zvaničnih rezultata teče rok za formiranje vlasti, nameće se i pitanje - hoće li biti ispoštovan?

"Da li se može desiti da ne bude formirana vlast u roku? Može, to smo već vidjeli. Najava Dragana Čovića, nažalost, idu u tom pravcu i, naravno, da to onda znači blokadu mnogo toga, a mislim da to nije u interesu onima koji su u vlasti. Prema nekim nezvaničnim podacima, HDZ ima oko 3.000, 3.500 članova koji su zaposleni u raznim institucijama, na raznim nivoima vlasti i mislim da Dragan Čović, bez obzira što on nije ušao u Predsjedništvo BiH, nema puno prostora da se kocka sa drugim ljudima. Na kraju krajeva, stranka jeste dobila glasove, ako on već nije pobijedio", kaže Karup Druško.

Pročitajte:

Odmah nakon bosanskohercegovačkih izbora čelni ljudi Evropske unije su poručili kako je neophodno što prije formiranje vlasti u BiH, tim prije, jer evropski put zemlje ne treba dovoditi u pitanje. No, za analitičara Srećka Latala to ne signalizira njihovo ozbiljnije aktiviranje u dnevno-političke bosanskohercegovačke prilike.

"Angažman ambasade SAD, pa i Evropske unije je u proteklih nekoliko godina svedeno na, više-manje, izjave koje sve manje imaju uticaja na lokalnoj političkoj sceni, tako da mislim kako bi jedina stvar u ovoj situaciji mogla bitnije promijeniti situaciju u BiH i olakšati ovaj period u kojem ćemo vidjeti da li će se, kada i pod kojim uslovima formirati vlasti, bio jedan drugačiji i puno konkretniji aranžman Evropske unije, ali to u ovom trenutku nije realno, jer su i Amerika i EU fokusirane na svoje rastuće unutrašnje probleme. Kao rezultat toga vidimo val destabilizacije koji se širi Balkanom proteklih nekoliko mjeseci", navodi Latal.

Sa ovakvom ocjenom slaže se i Branko Todorović, predsjednik Helsinškog odbora za ljudska prava Republike Srpske, tvrdeći kako je skoro kasno za veći angažman međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini.

"Jer su se domaći politički lideri toliko osilili i otrgli svakoj vrsti prihvatanja dobronamjernih savjeta bez obzira sa koje strane dolaze. Domaći politički lideri su vrlo vješto pronalazili pukotine u angažmanu međunarodne zajednice u BiH i u očiglednom neslaganju međunarodnih faktora u BiH nadmudrili međunarodnu zajednicu u proteklim godinama kada su u pitanju reforme", kaže Todorović.

"Čini mi se", dodaje Todorović, "da je sada kasno da međunarodna zajednica pokušava nekim nagovaranjem da ih ohrabri da formiraju vlast u narednih nekoliko mjeseci".

"Vlast na nivou države, siguran sam, neće biti formirana ni u narednih godinu dana zato što to domaćim političkim akterima odgovara. Istovremeno, mi ne vidimo nagovještaj nečega što je trebalo u prethodnih pet godina uraditi, a to je jedna ozbiljna međunarodna konferencija o Bosni i Hercegovini koja bi morala donijeti rješenja za nefunkcionalnu državu i nefunkcionalan sistem. Međutim, vidimo i da je međunarodna zajednica učestvovala u tom 'guranju pod tepih' ili nekom očekivanju da će se domaći politički akteri uozbiljiti ili promijeniti", ocjenjuje Todorović.

Zakonodavna vlast u Bosni i Hercegovini na svim nivoima trebala bi biti formirana u roku 30 dana od datuma kad Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine potvrdi rezultate opštih izbora.

Konstituirajuća sjednica Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH treba da se održi u roku od 20 dana nakon potvrđivanja rezultata izbora.

Izborni zakon BiH propisao je da se izbor delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH vrši odmah nakon izbora za kantonalne skupštine, a najkasnije mjesec dana nakon ovjere rezultata izbora.

Konstituiranje Skupštine Republike Srpske trebalo bi obaviti najkasnije 15 dana od objave konačnih rezultata izbora.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG