Dostupni linkovi

Vanredna vijest

'Neću da idem iz BiH'


Jedan od grafita kampanje Instituta za razvoj mladih KULT

Olivera je prije godinu dana napustila mjesto bankarke i otišla u Njemačku. Diplomirana ekonomistica, iako je imala manje-više siguran posao, na ovaj korak se, kako kaže, odlučila iz nekoliko razloga.

"Bilo je više razloga, između ostalog, situacija u zemlji, plata, cijene, jednog dana visine penzije. Jednostavno, otišla sam zbog neke bolje i sigurnije budućnosti", kaže Olivera.

Bosnu i Hercegovinu je u posljednjih pet godina napustilo više od dvjesto hiljada građana, prema podacima Unije za održivi povratak BiH.

Ne odlaze samo mladi, već i kompletne porodice i to, mahom, u zemlje Zapadne Evrope. Među njima su i stanovnici sela Kula Grad kod Zvornika. Kako ističe Dževida, koja se u ovo selo vratila nekoliko godina nakon završetka rata, trećina povratnika je ponovo napustila rodni kraj i zaputila se u Njemačku.

"U selo se vratila stotinu porodica. Jedna trećina je umrla, trećina je otišla. Odlazi omladina, odlaze ljudi srednjih godina. Ovdje nema posla, nema ničega. Ljudi ne mogu ništa pružiti svojoj djeci. U posljednjih nekoliko mjeseci selo je napustilo petnaestero ljudi. Ja ne mislim da idem, ali sam do prošle godine mislila da će biti bolje. Iako je prošlo 19 godina od kako sam se vratila, ništa se nije promijenilo", kaže Dževida.

Među onima koji trenutno ne misle napustiti Bosnu i Hercegovinu je i Amel Kapo, član Plivačkog kluba 'Spid'. Ima 33 godine, oženjen je i ima trinaestomjesečnu bebu. Kaže kako želi vjerovati da će u Bosni i Hercegovini biti bolje zbog čega nema ambicije da zauvijek napusti zemlju u kojoj se rodio, iako je to uradila većina njegovih prijatelja.

"Bili smo na takmičenju u Berlinu prošle sedmice i prijatelj koji je bankar i imao je posao, njegova supruga je doktorica i radila je na Medicinskom fakultetu u Sarajevu, oboje su otišli u Njemačku. Tamo su dobili iste poslove, sa puno boljim ponudama i mogućnostima za živjeti. Otišli su ne zbog finansijske situacije, već perspektive u budućnosti, šta i kako će njihvo dijete dalje, da li će se obrazovati, hoće li naći posao. Ja, ipak, želim da vjerujem da neću pomišljati na odlazak i trudiću se do zadnjeg da uspijem ovdje, ali ako baš ne budem uspio u tome, vrlo je moguće da odem", poručuje Amel.

Amel je i dio kampanje #necudaidem, koju je, prvobitno, na online platformama pokrenuo Institut za razvoj mladih KULT, tokom koje su hiljade građana Bosne i Hercegovine, ali i regiona, postavljajući statuse, prebrojavali one koji odlaze iz države. Sa istom oznakom pojavili su se i 3D crteži u Sarajevu, Mostaru i Banjaluci, koji sa jedne strane simboliziraju masovni odlazak mladih, a sa druge predstavnike vlasti kao pasivne posmatrače ovog fenomena. Nedavno je promovisan i video spot u kome mladi ukazuju na probleme i traže od vlasti da ih riješe.

Portparolka Instituta za razvoj mladih 'Kult' Amela Sačić kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) kako je odlazak mladih goruća tema u Bosni i Hercegovini.

Prema rezultatima Analize o položaju i potrebama mladih, koju je 2013. godine objavila ova nevladina organizacija, od završetka rata do 2013. BiH je napustilo oko 150.000 mladih, a prema rezultatima online ankete iz 2017., besperspektivnost je glavni razlog zbog kojeg se odlučuju na odlazak.

"Anketa je pokazala da je prva zemlja u koju bi mladi ljudi otišli Njemačka, zatim skandinavske zemlje, Austrija, pa čak i zemlje susjedstva, a od zemalja u koje odlaze očekuju uređeni sistem. Dakle, mladi ljudi iz Bosne i Hercegovine trebaju sistem, trebaju priliku i ambijent u kojem će moći iskoristiti svoje potencijale", ističe Sačić.

Sa ovim se slaže i Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije za održivi povratak BIH, nevladine organizacije koja već nekoliko godina ukazuje na trend odlaska kompletnih porodica iz zemlje. Iako od vlasti traže konkretne korake, kako navodi Zukić, poražavajuća je njihova indiferentnost prema ovom problemu.

"Ne možemo više pričati o tome, jer je potpuno bespredmetno, a to je njihova nezainteresovanost da pomognu svojim biračima, svojim ljudima za koje se zaklinju, a te iste ljude, te iste birače su ostavili bez egzistencije", ocjenjuje Zukić.

Iako sve kampanje nevladinog sektora traže od vlasti da nešto urade u poboljšanju ekonomske i socijalne situacije u zemlji, treba istaći i da BiH nema vlast osam mjeseci od izbora, ali i to da stranke koje još uvijek čine vlast u tehničkom mandatu do sada se nisu bavile ovim problemom.

Olivera, sa početka naše priče, kako kaže, nije željela da više izgubi niti jedan dan u državi koja, kako ističe, za nju ne mari i ne kaje se što je otišla.

"Dobila sam posao i za sada sam zadovoljna uslovima, platom i odnosom poslodavca. Nadam se da će biti bolje i u Njemačkoj vidim neku perspektivu", zaključuje Olivera.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG