Ministar spoljnih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković pozvao je u ponedeljak članice Evropske unije da se aktivno uključe u zaštitu integriteta i kapaciteta Kancelarije visokog predstavnika, kao i u proces imenovanja novog visokog predstavnika pošto je Kristijan Šmit (Christian Schmidt) najavio ostavku na tu funkciju.
Konaković je u Briselu na neformalnom sastanku ministara spoljnih poslova članica EU i zemalja Zapadnog Balkana ocenio da je "u trenutnim geopolitičkim okolnostima od posebne važnosti jasno i jedinstveno opredjeljenje međunarodne zajednice za nastavak podrške OHR-u i njegovoj ulozi", saopštilo je Ministarstvo spoljnih poslova BiH.
Šef diplomatije BiH je rekao da posebnu odgovornost imaju članice Upravnog odbora Saveta za sprovođenje mira (PIC) koji imenuje visokog predstavnika, što zatim potvrđuje Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija.
OHR je u ponedeljak saopštio da je Šmit doneo ličnu odluku da okonča svoju službu u sprovođenju mira u BiH.
Visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbednost Kaja Kalas (Kallas) izjavila je da Evropska unija razgovara o imenovanju novog visokog predstavnika u BiH reko Saveta za sprovođenje mira.
Uoči rasprave Saveta bezbednosti UN o BiH, na kojoj se očekuje predstavljanje izveštaja visokog predstavnika, Konaković je istakao značaj kontinuirane međunarodne podrške Dejtonskom mirovnom sporazumu.
On je upozorio je da politički kontekst u BiH, uključujući izbornu godinu, nosi dodatne rizike usled zapaljive retorike i osporavanja ustavnog poretka, zbog čega je od posebnog značaja očuvanje stabilnosti, pravne sigurnosti i institucionalnog kontinuiteta i u tom kontekstu ukazao na značaj OHR kao jednog od ključnih mehanizama za očuvanje mira, stabilnosti i sprovođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma, navodi se u saopštenju.
Konaković je na neformalnom sastanku ministara spoljnih poslova članica EU i zemalja Zapadnog Balkana rekao da BiH ostaje čvrsto posvećena evropskom putu i bliskoj saradnji s EU.
On je ocenio da se stabilnost, sigurnost i otpornost Zapadnog Balkana ne mogu posmatrati odvojeno od šire evropske bezbednosne arhitekture i da kredibilna politika proširenja ostaje jedan od najefikasnijih alata za jačanje dugoročne stabilnosti u regionu.
Konaković je rekao da se BiH tokom 2025. uskladila sa 140 mera zajedničke spoljne i bezbednosne politike EU, čime je ostvarena potpuna, stopostotna usklađenost, dodajući da je taj trend nastavljen i tokom 2026.
Šef bh. diplomatije u Briselu je učestvovao i na sastanku Međunarodne koalicije za povratak ukrajinske dece, čiji su domaćini bili visoka predstavnica EU Kaja Kalas (Kallas) i evropska komesarka za proširenje Marta Kos, zajedno s ministrom spoljnih poslova Ukrajine Andrijem Sibihom i ministarkom spoljnih poslova Kanade Anitom Anand.
On je govoreći o iskustvu BiH, istaknuo je da to pitanje za njegovu zemlju nije apstraktno, podsećajući na stradanje dece tokom opsade Sarajeva i rata u BiH.
"Svako dijete je važno, svako ime je važno, a svako dijete odvojeno od svoje porodice, identiteta, jezika, doma i zemlje predstavlja ranu za čovječanstvo u cjelini", rekoa je Konaković.