Iako se očekivalo da će u ponedjeljak biti poznato koliko i pod kojim uslovima će BiH od MMF-a dobiti novca, sve je odgođeno za dvije sedmice. Delegacija MMF-a, ne bez razloga, zatražila je potpunije informacije i više provjera kako se u zemlji provode ključne reforme, hoće li biti smanjena javna potrošnja, te gdje će pozajmljeni novac otići. Jedno je jasno: bez nove pozajmice entitetski budžeti već su u manjku, a o tome kako kredite vraćati misliće se naknadno.
BiH nastavlja pregovore sa delegacijom MMF-a i za dvije nedelje znaće se koliko novca će biti zatraženo, a koliko odobreno. Tek, novih zaduženja će biti jer bez njih entiteski budžeti ne mogu preživjeti, najavio je predsjedavajući Savjeta ministara BiH Vjekoslav Bevanda. Ukoliko državni budžet bude usvojen, predloženi okvir od 950 miliona KM za finansiranje domaćih institucija, MMF ocjenjuje zadovoljavajućim, dok će se entitetski budžeti i zahtjevi za zajmom razmatrati u naredne dvije sedmice, kaže Bevanda.
„Definitivno je - ukoliko nema aranžmana sa MMF-om, nema sredstava Evropske komisije. U slučaju da se to ne ostvari, oba entiteta će ostati u manjkovima za predviđena sredstva u proračunima – što se tiče Federacije to je 60 miliona, a RS 30, i ostali rizici koji se javljaju i u jednom i u drugom proračunu. Nakon ove sjednice tehničke ekipe nastavljaju razgovore i intenzivno će se raditi naredna dva tjedna da bi se sve ovo jednostavno popeglalo i da bi se sa valjanim podlogama došlo na nastavak razgovora – ili nastavka razgovora neće biti“, kazao je Bevanda.
Vjekoslav Bevanda
Aktuelni stend by aranžman BiH zaključila je sa Međunarodnim monetarnim fondom 2009. godine u iznosu od 1,2 milijarde KM. Do sada je iz tih sredstava povučena tek trećina, a naredne godine na naplatu dolazi prva velika rata u iznosu od 350 miliona KM. Reprograma, međutim, neće biti, rekao je u ponedjeljak predsjedavajući Bevanda.
Protiv sklapanja ovog aranžmana bio je i ostao zamjenik ministra finansija BiH Fuad Kasumović.
„Državi BiH ne treba nijedan fening od kredita MMF-a, niti je dobila od prošlog kredita MMF-a nijedan fening. Prema tome, radi se o entitetima koji neće da rade one reformske poteze koje moraju uraditi. Jednostavno idu na novo zaduženje. Veliki sam pobornik nedobivanja toga kredita. MMF ako hoće pomoći ovoj državi, jedino šta može uraditi je to da nađe modus da nam reporogramira taj kredit, a nikakvo novo zaduženje za javnu potrošnju nije prihvatljivo“, kazao je Kasumović.
Grabovac: Mora se podvući crta
O visini novog zajma koji bi BIH od MMF-a mogla tražiti u ponedjeljak se nije govorilo. Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić ranije je rekao da će Federacija BiH putem novog stand by aranžmana zatražiti novi kredit u iznosu od 800 miliona do milijardu KM. Ovaj novac Federaciji BiH je potreban jer je federalni budžet u konstantnom deficitu od nekoliko stotina miliona KM, a novim kreditom plaćali bi se stari.
Upravo ovakva politika zaduživanja je za BiH pogubna, ističe Nikola Grabovac, bivši ministar finansija Federacije, ekonomski analitičar.
Nikola Grabovac
„Jednog dana će se morati podvući crta, da li ćete to vi, naša djeca ili naši unuci poći vraćati? Međutim, oni svjesno to rade, ustvari nećemo vraćati. Znate šta će se uraditi? Ja već znam. Umjesto vraćanja duga, oni će preuzeti nam telekome, koji su zlatne koke, preuzeće nam elektroprivredu, koja je također zlatna koka. Treba građanima vrlo jasno reći - kad smo se opredijelili za kapitalizam, kapitalizam je jednako gdje kapital vlada. Ali očito je da je ovaj vučiji kapitalizam koji je kod nas na sceni potpomognut iz međunarodne zajednice, a strahovito ugrožen od domaćih struktura, koje ne vode računa o običnom građaninu, čovjeku“, kazao je Grabovac.
Podjednako loše je i u RS, gdje je Vlada najavila da je potrebe ovog entiteta u naredne dvije godine moguće izmiriti zaduženjem od dvije milijarde eura. Predsjednik Vlade RS Aleksandar Džombić izjavio je da je MMF otvoren za novi stend by aranžman sa BiH i da bi on mogao biti zaključen do jeseni.
I u ovom entitetu novac iz novog aranžmana bio u najvećem dijelu iskorišćen za restrukturiranje postojećeg duga, te je očigledno da vlasti ni u jednom bh. entitetu nemaju rješenje za nedostatak novca, ističe Siniša Vukelić, urednik portala Kapital.ba.
„Umjesto da traže rješenja na rashodovnoj strani i da smanjuju rashode, koji su zaista preveliki za ovako glomaznu, preskupu a sporu administraciju, vlast u ova entiteta i na nivou BiH rješenje nalaze samo na prihodovnoj strani – po svaku cijenu zadržati postojeći nivo javne potrošnje, ne ulagati u investicije, ne stvarati dobar poslovni ambijent, a zaduživati se samo kako bi se podmirili sve veći i veći troškovi“, rekao je Vukelić.
O tome kako vraćati milijarde eura kredita u BiH, međutim, niko ne govori. Analitičari vjeruju da grčki scenarij nije izvjestan tako brzo jer, nažalost, još uvijek postoji prostor za nova zaduženja. Vraćanje zajmova, podizanje društvenog proizvoda i povećanje izvoza je veliki problem i za daleko razvijenije zemlje od BiH, upozorava prof. Dragoljub Stojanov.
„Alternative su vrlo ograničene, osim stezanja naglog kaiša, odnosno remena, i velike štednje u okviru raznih davanja, među koja spadaju i socijalna davanja, boračka davanja - koja su izgleda politički preosjetljiva da bi se sad u njih diralo“, ocjenjuje Stojanov.
