Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Hoće li BiH biti žrtva obračuna velikih sila?


Sa promocije knjige "Bosna i Hercegovina i Zapadni Balkan - aspekti geopolitike i hibridnog rata"

Na prostoru Zapadnog Balkana sve je izraženije hibridno djelovanje velikih sila, koje mogu u budućnosti destabilizirati taj prostor, ali i narušiti mir, smatraju stručnjaci u području sigurnosti.

Glavni akteri tog hibridnog rata su Rusija, Turska, Kina, Iran i Saudijska Arabija i još i neke druge zemlje.

U slučaju Bosne i Hercegovine nužno je ojačati njene institucije koje bi integrirale zemlju u NATO i EU, što bi svakako doprinijelo većoj sigurnosti građana.

Ovom temom se bavio i Ahmed Kice, koji je više od trideset godina radio u obavještajno-sigurnosnom sektoru BiH, a nedavno je objavio i knjigu pod nazivom "Bosna i Hercegovina i Zapadni Balkan - aspekti geopolitike i hibridnog rata". On tvrdi da je cilj aktera hibridnog rata proizvesti osjećaj da je opstanak Bosne i Hercegovine kao države nemoguć.

"Mi želimo pokazati da je Bosna i Hercegovina itekako moguća država i da se treba suprotstaviti svim oblicima hibridnog rata prema njenim institucijama i građanima. To je moguće, ako imamo uređen sistem državne i nacionalne sigurnosti, odnosno ako sve agencije i službe rade svoj posao", kaže Kice.

Hibridni rat je model ratovanja ili sukobljavanja u kojem se primarno koriste aktivnosti povezane s informacijskim i medijskim ratovanjem, a ako ta vrsta ratovanja ne poluči željeni učinak, dolazi do moguće uporabe oružane sile.

Miralem Kapetanović, također, je svoj radni vijek proveo u obavještajno-sigurnosnom sektoru BiH. On smatra da, ukoliko se što prije nešto ne promijeni, na prostoru BiH bi se mogle ponoviti "devedesete".

"Moje mišljenje je da Rusija nikada neće dozvoliti da Bosna i Hercegovina uđe u NATO. Završni čin svega, odnosno, finale će se dogoditi u Bosni i Hercegovini, nešto slično kao i devedesetih godina. Bojim se da Bosna i Hercegovina ne bude žrtva svih tih obračuna velikih sila", smatra Kapetanović.

Kapetanović dodaje kako je posebno osjetljivo i aktualno pitanje razgraničenja Srbije i Kosova. Bilo kakve promjene granica mogu dodatno usložiti situaciju, smatra naš sugovornik.

"Kada se završi pitanje granica Srbije i Kosova, onda slijedi Bosna i Hercegovina. Samo je sada pitanje da li će se narušiti princip nepovredivosti granica? Ako se on naruši na pitanju Kosova, onda će to biti moguće svugdje", kazao je Kapetanović.

Pored toga što je Bosna i Hercegovina izložena hibridnom djelovanju izvana, ona je suočena s tim problemom koji dolazi iznutra, smatra profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu Esad Duraković.

"Da mi nemamo to hibridno djelovanje iznutra - tu unutrašnju destrukciju, Bosna i Hercegovina bi se puno lakše oduprla vanjskim nasrtajima. Mi smo zemlja paradoksa! Imamo predsjedavajućeg državnog Predsjedništva gospodina Dodika koji je mnoštvo puta rekao kako ne voli tu zemlju. Neki dan taj isti čovjek prima agremane američkog ambasadora iz zemlje u kojoj je on 'persona non grata'. Takvi apsurdi su mogući samo u Bosni i Hercegovini. Imamo ljude koji su na najvišim pozicijama u državi, ali jasno rade protiv nje", navodi profesor Duraković.

Sigurnost se tiče svih nas: Vlado Azinović
Sigurnost se tiče svih nas: Vlado Azinović

Pored hibridnog djelovanja, prostor Zapadnog Balkana suočava se trenutačno i sa izazovima kao što su terorizam i migracije. Zbog toga pitanje sigurnosti ne treba biti samo tema političkih elita, nego svih, naglašava Vlado Azinović, profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.

"Sigurnost je osnovna i elementarna ljudska potreba. Vjerujem da rasprava o sigurnosti ne može biti uzurpirano pravo političkih elita i onih ljudi koji rade u sigurnosnim agencijama. To mora biti i briga civilnog društva, jer se tiče svih nas", naglasio je Azinović.

Prostor Zapadnog Balkana je vrlo često prostor za natjecanje velikih sila, s tim da se njihovi utjecaji više ne realiziraju vojnim sredstvima, nego u području, kulture, medija i ekonomije, zaključuju sugovornici.

  • 16x9 Image

    Ivan Katavić

    Od 2005. suradnik redakcije sarajevskog dopisništva Radija Slobodna Europa. Najčešće obrađuje teme iz života običnih ljudi, kulture i sporta. Dobitnik treće nagrade Regionalnog radijskog festivala u Tuzli 2008. za priču o vjerskoj toleranciji u BiH, te dobitnik specijanog priznanja UNICEF-a 2012. za novinarski doprinos kampanji "Pravda za svako dijete".

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG