Oko 12.000 porodica nestalih u ratovima na području bivše Jugoslavije još čekaju odgovore da nađu spokoj, suoče se s prošlošću i krenu dalje, saopštili su iz Međunarodnog komiteta crvenog krsta/križa (MKCK).
Sa međunarodne konferencije posvećene porodicama nestalih osoba pozvali su države da se prihvate obaveze koju imaju u traženju nestalih. S druge strane, porodice žrtava očekuju da se njihova patnja ne zloupotrebljava u političke svrhe, već da se ispoštuju doneseni propisi.
Nedostatak informacija o lokaciji gdje se nestala osoba nalazi oblik je psihičke torture jer ima za cilj izazivanja straha, tjeskobe i krajnje bespomoćnosti, stav je (MKCK). U takvom stanju nalaze se porodice oko 12.000 nestalih na prostoru bivše Jugoslavije, od čega oko 7.000 samo u BiH.
Prema podacima ove organizacije, oko 1.000 djece odraslo je čekajući informacije o sudbini ili povratak jednog ili oba roditelja, dok oko 700 majki i očeva ne zna sudbinu svoje djece. Smisao su pronašli u borbi za informacije o njihovoj sudbini koje čekaju preko dvije decenije.
"Najveća prepreka pronalasku oko 7.000 ljudi ovdje u BiH je nedostatak konkretnih informacija o mjestima pojedinačnih, odnosno masovnih grobnica. Ono što mi radimo je da tražimo pristup međunarodnim arhivima, kao što su arhivi Međunarodnog tribunala u Hagu, gdje postoji devet miliona stranica dokumentacije i izjava svjedoka koje nisu upotrijebljene u sudskim procesima, a mogli bi sadržavati informacije o tim lokacijama. Mi imamo šest istraživača koji sistematski idu kroz tu dokumentaciju, i ne samo tu, nego i dokumentaciju NATO-a, dokumentaciju kontingenata mirovnih misija koje su bile ovdje, gdje pokušavamo da pronađemo informacije koje bi dovele do pronalaska lokacija individualnih i masovnih grobnica", kaže šef Delegacije MKCK u BiH Elmir Camić.
Porodice nestalih posvećene su očuvanju sjećanja na svoje najmilije, ali i vršenju pritiska na vlasti da daju odgovore o njihovoj sudbini - kaže Semina Alekić, predsjednica Regionalne koordinacije udruženja porodica nestalih.
"Svi smo mi ovdje svjedoci da je ova problematika vezana uz politiku, da je zbog politike došlo do ovog problema i da je rješenje kod politike. Mi kao porodice koristimo svaki momenat da ukažemo na to, da vršimo pritisak na političke institucija država u regionu kako bi ovaj problem postao aktuelan i kako bi oni koristili politiku za rješavanje problematike nestalih osoba, a ne da ih koriste u svoje dnevnopolitičke ili profesionalne potrebe čemu, nažalost, svakodnevno svjedočimo", ukazuje Alekić.
Kako vrijeme prolazi sve je manje identifikacija. O tome koliku to frustraciju stvara porodicama govori i Isidora Graorac Štrkić iz Republičke organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Republike Srpske (RS). Od oko 5.000 nestalih, koliko su imali prijavljenih, tragaju za više od 1600.
"Ukoliko se nastavi ovim tempom, što se tiče nestalih iz RS to se neće rješavati ni u narednih 50, 60 godina, a pitanje je ko će to doživjeti, jer su roditelji već u nekim godinama i to neće dočekati", ističe Graorac Štrkić.
Premda su zemlje bivše Jugoslavije u kojima potpisale deklaracije kojima se obavezuju na aktivan proces traženja, prepreke se uvijek postavljaju, kaže Alekić, navodeći primjer BiH.
"Činjenica je da na nivou BiH imamo donesene dobre zakone, ali je činjenica i to da se svi ti zakoni podzakonskim aktima devalviraju i da se oni ne primjenjuju u praksi. Mi imamo Zakon o nestalima gdje imamo i dio oko krivične odgovornosti za skrivanje tih informacija. Međutim, to se ne primjenjuje u BiH. Da se primjenjuju krivični dijelovi svih zakona koji obuhvataju tu problematiku problem bi bio riješen prije deset godina", riječi su Semine Alekić.
Ne propustite da pročitate:
Proces bi daleko bolje tekao da su se pitale porodice nestalih koje zajedno rade i zajedno pate i razumiju istu bol, kaže Isidora Graorac Štrkić.
"Ali, politika se puno umiješala u sve ovo. Mi ovdje u BiH možemo govoriti i u smislu toga kada dođu neka obilježavanja i kada se podignu tenzije bespotrebno, a sve bi trebalo da se svede na nivo toga da se isključivo traže nestali bez obzira gdje šta i kako i onda se nažalost dovodimo do toga da su porodice iz RS nezadovoljne, da porodice iz FBiH budu nezadovoljne. Mislim da kada bi pustili porodice i udruženja da odrađuju ovaj posao da bi se to puno brže i lakše odradilo", zaključuje Graorac Štrkić.
Facebook Forum