Ministrica vanjskih poslova Bosne i Hercegovine (BiH) Bisera Turković sastala se u odvojenim susretima u Briselu s generalnim sekretarom Sjevernoatlantskog saveza (NATO) Jensom Stoltenbergom, potpredsjednicima Evropskog parlamenta Othmarom Karasom i Davidom McAllistairom, te izvjestiocem za BiH u Evropskom parlamentu Paolom Rangelom.
Izražena je snažna podrška teritorijalnom integritetu i stabilnosti BiH te zabrinutost zbog retorike i aktivnosti koje podrivaju državne institucije, saopćilo je 9. februara Ministarstvo vanjskih poslova BiH.
Turković je na sastanku 8. februara Stoltenbergu prenijela ''zabrinutost bh. građana zbog činjenice da politička kriza izazvana antidejtonskim djelovanjem sve više prelazi u sigurnosnu te izaziva strah, posebno kod povratničkog stanovništva u bh. entitetu Republika Srpska, ali i u drugim dijelovima BiH''.
Naglasila je da ''BiH podržava NATO politiku otvorenih vrata smatrajući je historijskim uspjehom koji je donio i sačuvao mir''.
Podsjetila je da je BiH prije 15 godina, potpisom tadašnjeg predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Nebojše Radmanovića, ušla u Partnerstvo za mir sa NATO što je bio ključni doprinos napretku.
U odvojenim susretima s Karasom, McAllistairom i Rangelom 9. februara razmotrena je situacija u BiH i u regiji zapadnog Balkana.
U saopćenju Ministarstva vanjskih poslova BiH se navodi kako ''postoji visok nivo zabrinutosti zbog ugrožavanja funkcioniranja institucija što ne doprinosi sigurnosti i stabilnosti BiH''.
Evropski zvaničnici su, saopćeno je, ''izrazili podršku radu visokog predstavnika te ukazali na neophodnost funkcioniranja državnih institucija, usvajanja budžeta i održavanja izbora u skladu sa zakonom''.
Sjednica Narodne skupštine Republike Srpske, tokom koje će poslanici da raspravljaju, između ostalog, i o Nacrtu zakona o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću RS nastavljena je 9. februara.
Dan ranije zastupnici NSRS su raspravljali i o dopunama Zakona o republičkoj upravi RS koje predviđaju osnivanje agencije za lijekove i medicinska sredstva tog bh. entiteta.
Prema zaključcima od 10. decembra 2022., NSRS je zadužila entitetsku Vladu da u roku od šest mjeseci uputi parlamentu na razmatranje zakon o porezu na dodatnu vrijednost, zakon o akcizama, zakone iz oblasti odbrane i bezbjednosti, kao i zakon o VSTS-u.
Najave otcjepljenja i prijenosa nadležnosti sa BiH na RS su počele kada je bivši visoki predstavnik Valentin Inzko u julu prošle godine nametnuo izmjene Kaznenog zakona BiH kojima je kriminalizirano negiranje genocida, nakon čega su političari iz RS počeli sa blokadom rada državnih institucija.
Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u BiH i Evropska unija pozvali su sve lidere da odbiju raspravu o Nacrtu zakona o VSTS-u RS.
