Zapadni Balkan treba Evropsku uniju, ali i Unija jednako treba Balkan, te je vrijeme za novi zamah u procesu evropskih integracija.
Poručio je to predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel u Sarajevu 20. maja, nakon sastanka sa članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
On je na konferenciji za novinare kazao da je Zapadni Balkan jedan od glavnih prioriteta EU, uključujući nedjeljivu, jedinstvenu i suverenu BiH.
Evropska Unija (EU) namjerava u junu organizirati samit sa liderima iz Zapadnog Balkana, s ciljem promoviranja pojačanog angažmana EU sa regijom.
Kako je ranije najavljeno, lideri Zapadnog Balkana bit će pozvani da se sastanu sa članicama Evropskog vijeća 23. juna, uoči redovnog junskog EU samita.
Michel je u Sarajevu pojasnio da je cilj osmisliti novi način u procesu pristupanja EU, koji će donijeti benefite u procesu pregovaranja i novu dinamiku proširenja.
U junu bi, kako je naveo, trebalo biti razgovarano o evropskoj geopolitičkoj zajednici ili platformi, kao novoj ideji.
"To neće zamijeniti proces evropskih integracija, ali želimo ubrzati integraciju kroz momentalno rješavanje hitnih rješenja, umjesto da se čekaju neke odluke", naveo je.
BiH ima status potencijalnog kandidata za članstvo u EU. Zvanično su prvi koraci prema punopravnom članstvu napravljeni u julu 2008. s potpisivanjem Ugovora o stabilizaciji i pridruživanju između EU i BiH (SSP). Taj ugovor je stupio na snagu u junu 2015, a iduće godine BiH je podnijela zahtjev za članstvo u EU.
Tokom 2019. Evropska komisija dala je svoje mišljenje o zahtjevu BiH i krajem te godine dala 14 prioriteta koje BiH treba ispuniti prije nego dobije status zemlje kandidatkinje.
Nakon sastanka u Predsjedništvu BiH, Michel se osvrnuo i na rusku agresiju na Ukrajinu, podsjetivši da je BiH na svojoj koži doživjela iskustvo rata devedesetih godina prošlog stoljeća.
"Znate koliko je važna podrška i da zajednički djelujemo, te time pošaljemo poruku odvaraćanja od ratnih aktivnosti. Izazovi s kojima se suočavamo zahtjevaju novi način promišljanja", poručio je.
Od početka ruske invazije na Ukrajini, BiH nema zajednički stav po većini pitanja koja se tiču tog rata, a osobito kad je riječ o sankcijama Rusiji zbog agresije na Ukrajinu.
Predstavnici Misije BiH u Briselu podržali su sankcije koje je Evropska unija (EU) uvela Rusiji, dok je BiH 7. aprila glasala i za odluku o suspenziji Rusije iz Vijeća UN-a za ljudska prava (UNHRC) zbog izvještaja o zločinima počinjenim u oblastima Ukrajine koje je okupirala.
No, protiv sankcija Rusiji je član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, koji tvrdi da "nadležne inistucije BiH nisu donijele nijednu odluku kojom se one omogućavaju".
Sastanku sa predsjednikom Evropskog vijeća u Sarajevu u petak su prisustvovali predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović i član Predsjedništva Milorad Dodik, te šef Delegacije EU Johann Sattler.
Džaferović: 'BiH potreban kandidatski status'
Obraćajući se novinarima, Džaferović je ukazao na potrebu da se sve države Zapadnog Balkana što prije intergiraju u EU.
Govoreći o novoj ideji evropske geopolitičke zajednice, ocijenio je da ona ne smije biti zamjena za evropski put, ali može biti dovesti do bolje suradnje sa EU.
"Još nije definirano šta ona konkretno znači, ali ideja je, kako sam razumio, da BiH i ostale zemlje Zapadnog Balkana, ukoliko su ispunile neke od kriterija, učestvuju u radu tijela EU i tako ostvaruju tješnju saradnja s Unijom", rekao je.
Džaferović je, također, poručio da svi u BiH moraju poštivati Ustav i zakone, te da institucije moraju biti deblokirane.
Naglasio je i da nasrtaji na reforme u BiH moraju prestati, dok je za relaksaciju odnosa potrebno da zemlja što prije dobije kandidatski status za članstvo u EU.
Dodik ponudio pozajmicu RS za opće izbore
O trenutnoj situaciji u BiH govorio je i Milorad Dodik, ocijenivši da je zemlja "zaglavljena i neuspješna". Istaknuo je da je ključno očuvati mir i stabilnost. "To nema alternativu. Također, treba osigurati lance snabdijevanja kako bi ljudi bili sigurni", kazao je.
Dodik je ustvrdio da je Evropska komisija bila "nepravedna prema BiH insistirajući na isupnjavanju 14 prioriteta". "Predložio sam da napravimo selekciju tih prioriteta i završimo pet koji su važni i koje imamo dogovorene. To bi bila nova dinamika i nova nada", dodao je.
Dodik je, također, istaknuo da podržava ostanak Misije Eufora "Althea" u BiH, kao garancije sigurnosti.
Ponovio je i stav da BiH treba ostati neutralna kada je u pitanju rat u Ukrajini. "Tužni smo zbog svega što se dešava i očekujemo što prije kraja rata. No, u uslovima u kojima egzistiramo nama predstavlja problem bilo kakvo uvođenje ili pridruživanje sankcijama, jer bismo mogli imati teške ekonomske posljedice koje će biti multiplikovane u odnosu na EU", naveo je.
Osvrnuo se i na održavanje oktobarskih općih izbora, podsjetivši da je ovaj proces "zaglavljen" jer nije osiguran novac. Kao rješenje je predložio da entitet Republika Srpska posudi novac za održavanje izboraq, koji bi BiH vratila nakon što osigura sredstva. "Ukoliko to nekome smeta, to može učiniti i Federacija BiH", dodao je.
Predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel doputovao je 20. maja u dvodnevnu zvaničnu posjetu Bosni i Hercegovini, nakon boravka u Srbiji i Albaniji.
Najavljeno je da će razgovarati i sa predstavnicima političkih stranaka u BiH, kao i gradonačelnicom Sarajeva Benjaminom Karić.
Tokom sastanaka će istaknuti "novi momentum u procesu proširenja EU na Zapadni Balkan", saopćila je Delegacija EU u BiH uoči Michelovog dolaska u BiH.
Kako je najavljeno, Michel će uputiti i poziv političkim liderima da postignu napredak u reformama, kao i da okončaju političku krizu i prevaziđu nedostatak povjerenja i dijaloga.
Michel u BiH boravi u trenutku kada tu zemlju opterećavaju brojni problemi, a jedan od njih se odnosi na održavanje oktobarkih općih izbora, za čije održavanje još nije osiguran novac.
Centralna izborna komisija (CIK) BiH raspisala je izbore u BiH za 2. oktobra, a procijenjeno je da će koštati oko 12,52 miliona maraka (više od 6,40 miliona eura).
Taj novac nije osiguran budući da nije usvojen budžet BiH za 2022. godinu. Parlamentarna skupština BiH još uvijek nije usvojila budžet za prošlu, 2021. godinu, kao ni za tekuću 2022.
Vijeće ministara BiH nije dodijelilo CIK-u BiH ni sredstva iz budžetske rezerve ili sredstava akumuliranih prethodnih godina koje je zatražila izborna komisija.
Na općim izborima građani BiH biraju članove Predsjedništva i zastupnike u Parlamentarnoj skupštini BiH, zastupnike u parlamentima entiteta Republika Srpska i Federacija BiH te zastupnike u deset kantona u Federaciji BiH.
