Dostupni linkovi

Vanredna vijest

BiH neće okupirati Mjesec i druga nebeska tijela


Mjesec, svemir i BiH
molimo pričekajte
Embed

No media source currently available

0:00 0:02:15 0:00

Mjesec, svemir i BiH

Bosna i Hercegovina(BiH) se obavezuje da neće okupirati Mjesec niti druga nebeska tijela.

To stoji u dokumentu koji se ratifikuje u četvrtak, 16. januara, na sjednici Parlamentarne skupštine BiH u Sarajevu. Riječ je o Ugovoru o načelima kojima se uređuje djelovanje zemalja u istraživanju i korištenju svemira, uključujući Mjesec i druga nebeska tijela.

"Pravila korištenja svemirskih resursa mogla bi pričekati, bar dok se ne urede ovozemaljska", izjavio je za Radio Slobodna Evropa(RSE) Mirko Šarović, zastupnik Srpske demokratske stranke (SDS) u Parlamentu Bosne i Hercegovine.

"Nećemo da kažemo da je ono nebitno i nevažno, ali u ovoj našoj zbilji, stvarnoj životnoj i političkoj, treba dati šansu onim našim životnim pitanjima boljeg života, ekonomije i razvoja kao dominantne teme. Sve ostalo je margina i smatram da možda nije vrijeme za pitanje te vrste, ne samo ovog nego i drugih", naveo je Šarović.

Iz Parlamentarne skupštine BiH, zasjedanje 16.januar 2020.
Iz Parlamentarne skupštine BiH, zasjedanje 16.januar 2020.

Sve po međunarodnim sporazumima

Većina poslanika koje je RSE anketirao u holu zgrade Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, međutim, nije ni znala šta se nalazi u materijalu kojim se BiH obavezuje da neće okupirati Mjesec i druga nebeska tijela.

"To ću pročitati poslije sjednice, jel' može?", pitao je zastupnik Nenad Nešić, zastupnik Demokratskog narednog saveza (DNS).

I zastupnik Stranke demokratske akcije (SDA) Adil Osmanović bi radije da preskoči ovu oblast.

"Nemojte mene, ja nisam, imamo neke dole u Klubu (Stranke demokratske akcije op.aut) koji su zaduženi", uputio nas je Osmanović.

Adil Osmanović na jednoj od sjednica Parlamentarne skupštine BiH, 20. novembar 2019.
Adil Osmanović na jednoj od sjednica Parlamentarne skupštine BiH, 20. novembar 2019.

" Što se mora – mora", kaže za RSE zastupnik Socijadlemokratske partije (SDP) Zukan Helez i dodaje:

"Vjerovatno mi to doživjeti nećemo, ali mnoge stvari Bosna i Hercegovina neće dugo moći, ali mora potpisati kao dio međunarodnih sporazuma", objašnjava Helez.

Na šta se obavezuje BiH?

Bosna i Hercegovina se ugovorom obavezuje, između ostalog, da neće u svemiru koristiti nuklearno naoružanje.

U ugovoru stoji da svemir, uključujući Mjesec i druga nebeska tijela, nije predmet nacionalnog prisvajanja na osnovu zahtjeva za suverenitetom, putem korištenja ili okupacije, ili bilo kojim drugim sredstvima.

Radi se o međunarodnom Ugovoru, a neki parlamentarci kažu kako on baš nije tako prioritetan za Bosnu i Hercegovinu. Jedan od njih je i zastupnik Šemsudin Mehmedović, iz Stranke demokratske akcije (SDA).

"Dok država gubi ogroman broj stanovnika, šaljemo najsvježiju radnu snagu u Evropu, mi se bavimo svemirskim problemima koji se nas apsolutno ne tiču, ali, eto, mora se uskladiti s nekim evropskim principima", naglašava Mehmedović.

Šemsudin Mehmedović na sjednici Parlamentarne skupštine BiH, 16. januar 2020.
Šemsudin Mehmedović na sjednici Parlamentarne skupštine BiH, 16. januar 2020.

Mogu li se iskoristiti svemirski benefiti?

Blagodeti nakon ratifikacije Ugovora po Bosnu i Hercegovinu biće, između ostalog da će njeni astronauti moći koristiti opremu i svemirska vozila kada odluče poslati izaslanike u svemir.

Mada će Bosna i Hercegovina, kako smatra zastupnica Saveza za bolju budućnost (SBB) Edita Đapo, ove benefite teško iskoristiti.

"Procenat koji mi izdvajamo za nauku je 0,1 posto tako da je ohrabrujem naučnike da se bave istraživanjem svemira, međutim, mislim da je ovaj ugovor izuzetno značajan za Ameriku i Rusiju i mnogo razvijenije zemlje od nas", smatra Đapo.

Šta sve čeka na red?

Parlament Bosne i Hercegovine još nije usvojio budžet za ovu godinu i država se nalazi na privremenom finansiranju, jer je Vijeće ministara BIH formirano u decembru 2020. godine, 14 mjeseci od održanih izbora u ovoj zemlji.

U decembru 2019. godine, navršilo se i deset godina od kako je Evropski sud za ljudska prava donio presudu u korist Derve Sejdića i Jakoba Fincija da se mogu, kao nacionalne manjine, kandidovati na izbore.

Naime, prema Ustavu Bosne i Hercegovine, za članove Predsjedništva BiH se mogu kandidovati, iz Republike Srpske samo Srbi, a iz Federacije BiH Bošnjaci i Hrvati. Isto važi i za popunu Doma naroda Parlamenta BiH.

U aprilu 2019. Evropska komisija (EU) objavila je Mišljenje i Analitički izvještaj o zahtjevu BiH za članstvo u EU.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojilo je u oktobru 2019.godine, na telefonskoj sjednici, Akcioni plan za realizaciju prioriteta iz ovih dokumenata. Akcioni plan sadrži 729 mjera za provedbu 14 prioriteta koje je odredila Evropska komisija, te 33 pregovaračka poglavlja, na kojima institucije u Bosni i Hercegovini trebaju ubrzano raditi.

Evropska komisija će odnos Bosne i Hercegovine prema Mišljenju o zahtjevu za kandidatski status i Analitičkom izvještaju, ocjenjivati u narednom Paketu proširenja u proljeće 2020. godine.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG