Do kraja godine Bosna i Hercegovina će uvesti vize jednoj zemlji, najavio je Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH na konferenciji za medije u Sarajevu, 26. januara, ne navodeći o kojoj zemlji je riječ.
Konaković je izjavio da "nije realno" da se uvedu sankcije Turskoj, Kini i Rusiji.
Bosna i Hercegovina održava stalni bezvizni režim sa sedam zemalja čijim državljanima je potrebna viza za ulazak u EU- Azerbejdžan, Kina, Katar, Rusija, Turska, Kuvajt i Vanuatu. Pored toga, odobrava sezonsko ukidanje viza, koje nije u skladu sa pravnom tekovinom EU, Bahreinu, Omanu i Saudijskoj Arabiji.
Iz Evropske komisije su za Radio Slobodna Evropa 16. januara upozorili da, ukoliko Bosna i Hercegovina do decembra 2026. godine ne raskine jedan od sporazuma o bezviznom režimu sa trećim zemljama, država rizikuje gubitak sredstava iz Plana rasta predviđenih za ovaj korak u Reformskoj agendi.
U odgovoru je navedeno i kako se Bosna i Hercegovina obavezala da će u periodu 2025–2027. godine raskinuti po jedan sporazum o bezviznom režimu godišnje sa zemljama čijim državljanima je potrebna viza za ulazak u Evropsku uniju (EU).
Evropska komisija svake godine objavljuje izvještaj o mehanizmu suspenzije viza za države koje nisu članice Evropske unije, ali uživaju bezvizni režim sa zemljama šengenskog prostora.
Od tih zemalja se kontinuirano zahtijeva usklađivanje sa viznom politikom EU. Iako je dozvoljeno postepeno usklađivanje, ono mora biti potpuno neposredno prije pristupanja Uniji.
Bosna i Hercegovina je od 2023. godine kandidat za punopravno članstvo u EU.
Usklađenost sa viznim režimom EU sada je direktno povezana i sa finansijskim sredstvima koja će svaka zemlja regiona dobiti iz evropskog Plana rasta.
Bosna i Hercegovina je već izgubila više od 100 miliona eura, odnosno oko deset odsto od ukupno namijenjenih sredstava, jer nije na vrijeme usvojila Reformsku agendu. Isplate iz Plana rasta vrše se na osnovu učinka svake zemlje.
'BiH nije znala da se Hrustić nalazi na ukrajinskom ratištu'
Ministar Konaković je, na upit Radija Slobodna Evropa o državljaninu BiH Selveru Hrustiću koji je zarobljen u Ukrajini nakon što je, prema vlastitom svjedočenju, ratovao za rusku vojsku, rekao kako Bosna i Hercegovina nije znala da se on nalazi na tom ratištu.
"Treba da se sastanem sa njegovim ocem. Ovo je pitanje ukrajinskog zakonodavstva, u srijedu ili četvrtak mogli bi znati nešto više o svemu, i kada nam Ukrajinci daju neke informacije", kazao je Konaković.
Selver Hrustić mogao bi biti zadržan do okončanja vojne agresije protiv Ukrajine, saznaje Radio Slobodna Evropa iz Službe sigurnosti Ukrajine. Za RSE su iz ove institucije rekli da, osim ove mogućnosti, Hrustić može biti prebačen i u Rusiju.
Iz Ministarstva pravde BiH su za RSE rekli da nisu zaprimili nikakvu oficijalnu informaciju o Hrustiću, niti raspolažu informacijom da je predmet potrage od strane nekog pravosudnog tijela u Bosni i Hercegovini.
Tužilaštvo BiH je ranije za RSE reklo da nemaju informacije o Hrustiću, kao i da će službeno zatražiti provjeru ove osobe.
Medijski projekt ukrajinske vlade United24 Media objavio je, 17. januara, video na društvenoj mreži X u kojem Hrustić govori o sudjelovanju u ruskoj armiji.
O bh. državljanima u sirijskom kampu Al hol
Konaković je rekao na konferenciji za novinare rekao i kako su se stvorili uslovi za povratak bh. državljana iz kampa Al hol, gdje se nalazi oko 40 žena iz BiH i više od 60 njihove djece.
"Nadam se vrlo brzo nekoj konkretnoj aktivnosti. Mi smo spremni za ovaj predmet. Održan je prvi sastanak radne grupe, osjetljiva je tema, ministarstvo sigurnosti vodi ekspertski dio", kazao je Konaković.
Osim Bosanki s djecom, u Al-Holu je oko 9.000 stranih državljanki iz različitih zemalja. Među njima je nepoznat broj državljanki Kosova, Crne Gore, Albanije, Srbije i jedna državljanka Hrvatske.
Međunarodne humanitarne organizacije su više puta upozoravale da zemlje porijekla moraju prihvatiti svoje državljane i okončati nezakonsko višegodišnje zatvaranje bez suđenja odraslih, a posebno djece.
Ujedinjeni narodi su zatvaranje djece opisali kao kršenje Konvencije o pravima djeteta, koja potvrđuje da se nijedno dijete ne smije nezakonito ili proizvoljno lišiti slobode.
Nakon teritorijalnog pada terorističke grupe u Al-Hol i još jedan kamp sjevernije, Roj, smještene su porodice osumnjičenih militanata i osobe koje su živjele na prostoru koji je u Siriji i Iraku kontrolirala grupa.
Tada je cijelim sjeveroistočnim dijelom Sirije upravljala kurdska autonomna vlast sa SDF-om.
Nakon što je krajem 2024. godine sirijski režim, na čelu s bivšim predsjednikom Bašarom Al-Asadom, pao, a vlast preuzeo ranije džihadistički pobunjenički savez iz sirijske pokrajine Idlib, na čelu s Ahmedom Al-Šarom, Kurdima su ostali sjeveroistočni dijelovi zemlje.
Međutim, 18. januara sirijska vojska započela je ofanzivu preuzimanja kontrole dijelova zemlje pod kurdskom upravom.
Al-Hol je otvoren još početkom '90-ih godina za izbjeglice iz Iraka, a posljednjih godina je mjesto za koje su međunarodne organizacije godinama ponavljale da je jedno od najgorih lokacija na kojima se krše prava djece.
Sjeveroistočna Sirija, smještena između Turske i Iraka, dom je Kurdima i Arapima, a prije deset godina bila je u velikoj mjeri pod kontrolom "Islamske države", prije nego što su Sirijske demokratske snage (SDF) grupu potisnule uz podršku koalicije predvođene Sjedinjenim Američkim Državama.
