Bosna i Hercegovina će u četvrtak nakon dvije godine dobiti budžet državnih institucija. Principe zakona o budžetu oko kojeg se politička koplja lome mjesecima u utorak je podržao Dom naroda, koji će zasjedati za dva dana kako bi usvojio i uložene amandmane. Fiskalnim okvirom od 475 miliona eura niko nije zadovoljan, no zakon je ipak dobio porebnu većinu. I političari i analitičari slažu se u ocjeni da nije riječ o budžetu, već o mjerama sanacije štete koja je učinjena prethodnih godina.
Do kraja ove godine sve obaveze prema državnim institucijama moraće biti isfinansirane sa 475 miliona eura. Toliki je, naime, budžetski okvir predviđen ne samo za ovu, već za naredne tri godine u Bosni i Hercegovini. Pitanje budžeta, nakon Ustava najznačajnijeg akta u jednoj državi, izazvalo je poslednjih nekoliko mjeseci brojne polemike, politička prepucavanja, najave raspada koalicije na vlasti. No malo se govorilo o tome da od predviđenih 475, država ima zagarantovano tek 375 miliona eura, i to od indirektnih poreza. Kako će nabaviti preostalih 100, još uvijek nikom nije jasno.
„Državni budžet ne zna iz kojih će izvora namiriti nedostajući iznos. Istina, oba entitetska budžeta su isplanirana sa značajnim budžetskim deficitom, koji iznosi zbirno 600 milona maraka. Entiteti će to pokriti iz trezorskih zapisa i državnih obveznica, dakle kreiranjem duga. Država nema na raspolaganju takve instrumente“, kaže Asim Metiljević, novinar magazina Slobodna Bosna.
Državni budžet, sada je već izvjesno, dobiće potrebnu podršku u državnom parlamentu. Dom naroda već je usvojio principe Prijedloga zakona o budžetu institucija i međunarodnih obaveza BiH za 2012. godinu. Do četvrtka, kada će ponovo zasjedati, biće okončana amandmanska faza. Kako su i najavili, protiv ovakvog zakona bili su delegati Stranke demokratske akcije. Predsjednik stranke Sulejman Tihić više puta je ponovio da ovakav budžetski okvir nije dovoljan za normalno funkcionisanje državnih institucija.
„Ima para da se kupuju u nekom entitetu avioni, ima para da se finansiraju predstavništva u inozemstvu, ili ima para da se u budžetu za rad u komisijama u okviru radnog vremena izdvaja tri miliona, ili za razne usluge 47 miliona, a nema novaca za povratak izbjeglih ili ukupno 10.000 uniformisanih osoba“, kaže Tihić.
U prilog Tihićevoj tezi ide i činjenica da su entitetski budžeti povećani, dok su se uštede pravile isključivo na državnom budžetu.
„Oba entiteta su kreirala rekordne budžete. Budžet RS je porastao za 11 posto. Prema tome, logično bi bilo da i budžet države poraste u sličnom procentualnom iznosu. Zašto bi samo budžet BiH bio skresan, a ne bi bili skresani budžeti entiteta? To je pitanje na koje Dodik i Lagumdžija moraju dati dogovor“, kazao je Asim Metiljević.
Predsjedavajući Vijeća minsitara Vjekoslav Bevanda tvrdi drugačije. Ne smatra daje problem u fiskalnom okviru, kako to tvrde u Stranci demokratske akcije. Takođe, brani tezu da je budžet rastao u odnosu na prethodnu godinu, iako ga država prošle godine nije ni imala već bila na privremenom finansiranju.
„Ono što se govorilo o porastu proračuna entiteta, to je druga stvar. Entiteti imaju potpuno drugačije slaganje. Ovaj proračun uravnotežen je i svaka rashodovna stavka je pokrivena realnim prihodom“, ističe Bevanda.
Ivanić: Novca nema na svim nivoima
U skladu s ustaljenom prakosom u BiH, u kojoj šest političkih lidera odlučuje o svemu pa i o budžetu, ruku za zakon digli su predstavnici svih ostalih političkih partija. No čak i oni koji su ga podržali svjesni su da je predloženi okvir od 475 miliona eura nedovoljan. Ognjen Tadić iz SDS-a tako je objasnio da nije riječ o budžetu nego mjerama sanacije.
Ognjen Tadić
„Da je ovo jedna mjera sanacije stanja u BiH u javnoj sferi nastala nakon ekonomske krize, za koju nismo odgovorni, ali više od godinu i nešto duge političke krize, za koju jesmo odgovorni“, ocjenjuje on.
Predsjednik Partije demokrotskog progresa Mladen Ivanić kaže:
„Realno znam da novca nema na svim nivoima. Mislim da je demagogija pričati o smanjenju plata i uštedama s jedne strane, a istovremeno povećavati naknade za kupovinu automobila, laptopa, a pogotovo čovjek koji je zagovarao smanjenje plata, ministar finansija gospodin Špirić, pored redovne plate, još uzme platu člana upravnog odbora. Podržavati onda takvo smanjenje je pomalo nemoralno.“
Bosna i Hercegovina je 2011. godinu provela na privremenom finansiranju zbog političke krize. Konačno je Fiskalno vijeće BiH za 2012. godinu napravilo okvir budžeta od 475 miliona eura, koji ne bi trebao da se mijenja u naredne tri godine. Tim iznosom niko nije zadovoljan, kaže Muhamed Bradarić iz SDP-a.
„Je li alternativa da zbog malo izgubimo puno? Nema opštinskih izbora, a oni su jako važni. Nema popisa stanovništva, i nijedan upitnik nećete moći ispuniti prilikom pregovora sa EU o pristupanju BiH Uniji“, kaže Bradarić.
Baš kao što nikom nije jasno kako će država pronaći nedostajućih 100 miliona eura, tako niko ne zna ni kako će planiranim budžetom biti isfinansirane brojne obaveze koje je preuzela država, prije svega one koje se tiču evroatlantskih integracija. Tako, između ostalog, ostaje nepoznanica kako će se naći novac za gradnju graničnih prijelaza, ili za organizaciju popisa stanovništva, koja bi trebala da košta oko 15 miliona eura.
