Dostupni linkovi

Jezik za podjele


Ubuduće podjela po jeziku koji će da uče: Prvi dan škole za prvačiće u sarajevskoj školi

Buru reakcija u Bosni i Hercegovini je izazvala instrukcija Ministarstva za obrazovanje Kantona Sarajevo, prema kojoj, u skladu s novim Zakonom o osnovnom odgoju i obrazovanju, škole moraju provesti anketu i školsku dokumentaciju uskladiti s rezultatima ankete, odnosno upotrebljavati samo jedan od zvaničnih jezika u BiH, dakle – ili bosanski ili hrvatski ili srpski jezik.

Do sada je praksa bila da pored tri službena jezika roditelji i djeca imaju pravo birati i četvrti, nazvan BHS jezik što je skraćenica od bosansko-hrvatsko-srpski.

Izučavanje maternjeg jezika u bosanskohercegovačkim školama već dugo liči na čuvenu repliku iz Top liste nadrealista. U tom skeču profesor nazvan Nermin Padež, sa pomoćnicima Nenadom Zamjenicom i Stjepanom Zarezom, dolazi do epohalnog otkrića u kom je iz jednog zajedničkog nastalo šest različitih jezika: srpski, hrvatski, bosanski, hercegovački, crnski i gorski.


U stvarnosti u Bosni i Hercegovini djeca ne uče šest, ali uče tri jezika. U Kantonu Sarajevo do nedavne odluke Ministarstva za obrazovanje nauku i mlade, školarci su imali izbor od čak četiri jezika. Tako je pored standardnog bosanskog, srpskog i hrvatskog mogao da se bira i BHS što je skraćenica od bosansko-hrvatsko-srpskog jezika.

U praksi to izgleda tako što se roditeljima na početku školske godine ponudi anketni listić u kojem oni po svojoj želji upišu kako će se, makar u školi, zvati maternji jezik njihovog djeteta.

Sve to uprkos činjenici da većina roditelja nisu ni lingvisti niti profesori, pa se postavlja logično pitanje da li oni, zapravo, onda trebaju sastavljati nastavne planove i za ostale predmete?

U školskim klupama u Sarajevu djeca uče iz istih knjiga, za koji god od ponuđenih jezika se njihovi roditelji opredjelili i predaje im samo jedan nastavnik tog jezika nazvanog sa nekoliko različitih imena. Što je samo još jedan od apsurda bosanskohercegovačkog sistema obrazovanja.

Komentarišući za Radio Slobodna Evropa (RSE) najnoviju instrukciju Ministarstva obrazovanja Kantona Sarajevo, kojom se iz upotrebe izbacuje BHS jezik, ministar Elvir Kazazović tvrdi da je riječ isključivo o poštivanju novog Zakona kojim je predviđeno da u školske klupe mogu samo tri jezika zagarantovana Ustavom BIH.

Kazazović kaže da je prema tom Zakonu škola dužna osigurati jednake šanse za svoje učenike te kroz odgojno obrazovni rad osigurati zastupljenost oba pisma, te da se u školske dokumente upisuje jezik za koji se opredijeli roditelj učenika.

"Ombudsmeni za ljudska prava BiH uputili su preporuku još prošle godine nadležnom ministarstvu da osigura ravnopravan tretman u pogledu nazivanja maternjeg jezika. Tako da je u Zakonu o osnovnom odgoju i obrazovanju uređeno i pitanje jezika i pisma u nastavi. U skladu sa navedim, utvrđuje se broj zvaničnih jezika i precizno utvrđuju njihovi nazivi. Tako da dosljedna primjena Zakona predviđa da se nastava izvodi na samo jednom od tri zvanična jezika konstitutivnih naroda u BiH", kaže Elvir Kazazović za RSE.

Izbacuje se iz upotrebe, kako tvrdi ministar, BHS jezik koji nije zagarantovan Ustavom. Na pitanje kome je smetao ovaj način nazivanja maternjeg jezika u Sarajevu pa je tražio reakciju ombudsmena, ministar Kavazović kaže da misli da su roditelji to tražili.

Imena tih roditelja, kao mnogo puta do sada, nisu poznata jer je lopticu uvijek najlakše prebaciti u njihovo dvorište, baš kao i ostaviti im da oni odrede koji će se u školama jezik izučavati, a sve pod plaštom demokratije.

Sa druge strane, stručnjaci vjeruju da je jezik od rata naovamo služio kao izvrsna poluga izazivanja što većih podjela i da se njim već dugo ne bavi nauka već politika.

Pjesnikinja Ferida Duraković smatra da zaokruženje nacionalnih projekata uvijek znači da je jezik drugačiji od onog drugog.

Utrpavamo djecu u političke projekte: Ferida Duraković
Utrpavamo djecu u političke projekte: Ferida Duraković

"Ta mogućnost, to nije bio BHS jezik, to je bila mogućnost da biramo jedan od tri jezika. Sada tu mogućnost više nemamo i utrpavamo djecu u političke projekte koji škole dijele sada već i na tri škole pod jednim krovom. Meni se čini, već dugo o tome razmišljam, da je, u stvari, to jedan projekat koji se zove jedna škola pod jednim krovom, što podrazumijeva, jednu političku opciju i jedna politički projekat", navodi Duraković.

Na pitanje da li su ovakvim ishodom oštećeni možda roditelji i djeca koja žele da svoj jezik nazivaju BHS, ministar Kazazvović odgovara: ​"Roditelji koji su do sada imali mogućnost četvrte varijante više je nemaju jer nam sugerišu da to nije ustavna kategorija".

Kada treba najbolje se pozvati na Ustav i ustavne kategarije, kaže profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Nerzuk Ćurak i ističe da se još ne zna kakva je pozadina ovakve odluke i može li donijeti remećenje unutar obrazovnog sistema.

"Ali ja se ne mogu oteti dojmu, imajući u vidu cjelinu društvenog konteksta u zemlji, da se i ovde radi o nekoj vrsti političko-ideološke presije iza scene, za neke pripreme mogućih budućih scenarija u kojima bi svako trebao da zagospodari svojim ideološkim, pa tako i jezičkim poljem kao instrumentom ideologije", objašnjava Ćurak.

"Teško je izbjeći neku pretpostavku da se radi upravo o tome, o ideologiji koja se podvodi pod ispunjavanje ustavne norme, što ponovo implicira još nešto. Dakle, da u zemlji u kojima je podjela postala način života, političari uopće ne vide da je moguća realizacija ustavne norme kroz integrativne procese, pa tako i u sferi jezika", ocjenjuje Nerzuk Ćurak.

Aktivista i dugogodišnji radnik u nevladinom sektoru Zoran Ivančić kaže da je u Bosni i Hercegovini jezik već dugo politička kategorija.

"I protiv lingvista se fizički nasrće, razbijaju im se automobili ako koriste znanost u procjeni da li mi svi govorimo isti jezik ili je riječ o jednom velikom policentričnom jeziku. Ne znam zašto bi nekog vrijeđalo da bude pripadnik velikog policentričnog jezika i da ga se može razumjeti i da on razumije druge na jednom većem području nego usko tamo gdje živi. Sve ostalo je, prema mom mišljenju, ideologija", zaključuje Ivančić.

Vijeće roditelja Kantona Sarajevo oglasilo se povodom dopisa Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade, dostavljenog svim školama u Kantonu Sarajevo, u kojem je sadržana instrukcija prema kojoj upotreba termina BHS jezik u školama Kantona Sarajevo više ne važi.

Vijeće roditelja osnovnih i srednjih škola Kantona Sarajevo ponovno podsjeća javnost da je u više navrata upozoravalo da je ovakav ad hoc pristup nadležnog ministarstva pitanjima koja su od supstancijalnog značaja za neometan odgojno-obrazovni proces u Kantonu Sarajevo pogrešan i da ne dovodi do stvarnih strateških temelja za razvoj obrazovanja u Kantonu.

"Vijeće roditelja je od nadležnog Ministarstva kontinuirano zahtijevalo da se sačini Strategija razvoja obrazovanja na području Kantona Sarajevo, uz široku javnu raspravu i učešće što šireg broja zainteresovanih strana. Nažalost, ad hoc donesen zakon kojem nije prethodila kvalitetna strategija, rezultira ovakvim instrukcijama koje se dostavljaju kad je školska godina već uveliko počela, a koja opet izazivaju nepotrebne kontroverze i medijske napise", poručili su u saopštenje za javnost.

  • 16x9 Image

    Marija Arnautović

    U novinarstvu od 1998, a od 2004. novinar-reporter i urednik vijesti u sarajevskom birou RSE i urednica i voditeljica magazina TV Liberty.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG