Bosna i Hercegovina i Hrvatska prvi put su direktno pred UN tijelima, iznijeli stavove o gradnji skladišta radioaktivnog otpada uz granicu ove dvije države, u okviru Sekretarijata ESPOO Konvencije, međunarodne organizacije posvećene prekograničnom uticaju na životnu sredinu.
Saslušanje je bilo zakazano po osnovu prijave BiH da je Hrvatska prekršila Međunarodnu konvenciju o prekograničnom zagađenju, zbog plana i aktivnosti da odlaže radioaktivni otpad, na lokaciji Trgovska gora uz granicu sa BiH.
ESPOO konvencija obavezuje države da međusobno sarađuju i razmjenjuju informacije o projektima koji mogu imati prekogranični uticaj na životnu sredinu. Zaključci i preporuke tijela Espoo konvencije nemaju pravno obavezujući karakter.
Koordinator Ekspertskog tima BiH za Trgovsku goru Borislav Bojić izjavio je da Hrvatska nije imala odgovore na brojna pitanja u vezi sa ESPOO konvencijom.
Predsjedavajući ESPOO komiteta je zbog toga zatražio od Hrvatske da se pismeno izjasni o tim pitanjima.
Bojić je naveo da će nakon toga ESPOO sekretarijat pripremiti nacrt ili prijedlog, koji će biti dostavljen i BiH i Hrvatskoj, a potom slijedi konačan zaključak komiteta. Istakao je da će cijeli proces zatim biti detaljno razmotren u institucijama BiH.
Spor koji traje oko osam godina
Spor Bosne i Hercegovine i Hrvatske u vezi odlaganjem radioaktivnog otpada traje od 2018., kada je tadašnje Hrvatska Vlada usvojila nacionalni program zbrinjavanja radioaktivnog otpada, kojim je Trgovska gora označena kao lokacija skladišta.
BiH se protivi izgradnji centra, tvrdeći da bi skladištenjem radioaktivnog otpada na samoj granici bilo ugroženo oko 250 hiljada stanovnika nekoliko opština koje žive uz granicu i rijeku Unu, koja dijeli dvije države.
Osim vlasti u BiH, toj lokaciji protive se i ekološka nevladina udruženja sa obje strane granice, kao i gradonačelnici i načelnici nekoliko obližnjih gradova i opština.
Hrvatska planira da na pomenutoj lokaciji skladišti niski i srednje radioaktivni otpad. Riječ je o otpadu iz Nuklearne elektrane Krško i onom iz bolnica, industrije i vojske.
Hrvatska, koja zajedno sa Slovenijom upravlja tom nuklearnom elektranom, ima međunarodnu obavezu da dio otpada preuzme najkasnije do 2028. godine.
Hrvatski sabor je 15. decembra prošle godine usvojio i poseban zakon o izgradnji tog centra.
Paralelno sa postupkom pred ESPOO tijelima, Bosna i Hercegovina je krajem aprila podnijela i novu prijavu prema Aarhuškoj konvenciji, koja garantuje pravo javnosti na pristup informacijama, učešće u donošenju odluka i pravnu zaštitu u pitanjima životne sredine.
