Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Nakon što je Sabor Republike Hrvatske usvojio Zakon o upravljanju državnom imovinom, imovina pravnih lica iz Bosne i Hercegovine moći će se davati na upravljanje trećim licima, pa i na period od 30 godina.

Odmaralištima, hotelima, ali i drugim kapacitetima u vlasništvu bh. firmi, vrijednim milijarde eura, tako će dok se ne nađe rješenje, upravljati neko drugi.

BiH za sada nema odgovora na ovakvo stanje – Vijeće ministara skinulo je s dnevnog reda razmatranje informaciju o aktivnostima u vezi sa zaštitom bh. imovine.

Dok se u Bosni i Hercegovini prebacuju nadležnosti i čeka zasjedanje pregovaračkih timova, Hrvatska bi mogla u konačnici bh. imovinu koju daje na koncesiju i prodati.

Dok u Sarajevu radnici Hidrogradnje, firme koja je u stečaju, svako malo na ulici traže da im se uplati radni staž, osam zaostalih plata i otpremnine, Hrvatska za gotovo šest miliona eura prodaje ili daje u zakup bivši hotel Sutjeska, u Baškoj Vodi koji je vlasništvo ove kompanije.

Jedan od predstavnika sindikata Hidrogradnja Redžep Tufekčić kaže kako će za ovu nekretninu u novu pravnu bitku

"Jer je taj hotel isknjižen. Kako je isknjižen neko će na sudu morati dokazati taj hotel. Hrvatska je raspisala javni konkurs da se to prodaje, odnosno iznajmljuje, bez ikakvog znanja radnika firme", ističe Tufekčić.

Hidrogradnja je ogledalo države
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:03:21 0:00

Odmarališta u Gradcu, Makarskoj, Trstenom, Cavtatu, naftni terminal u Pločama, luka Šibenik, Energopetrolove pumpe... Dok je do sada postojala zabrana raspolaganja tom imovinom u Hrvatskoj, novim zakonom bi svim ovim nekretninama mogli upravljati drugi koncesionari, a kojima bi u dogledno vrijeme ta imovina mogla i pripasti.

Bh. vlasti o ovom su se pitanju sastajale s hrvatskim kolegama, ali umjesto dogovora uslijedio je zakon, koji, kako smatra bh. ministar pravde Josip Grubeša neće ugroziti bh. imovinu, iako ne zna tačno ni kolika je.

"Mi moramo prvo definirati koja je to imovina, ko traži tu imovinu, ko ima pravo na tu imovinu. Znači unutar sebe riješiti ta pitanja i sa jednim glasom nastupiti da tražimo i da znamo šta tražimo", kaže Grubeša.

Vijeće ministara BiH skinulo je s dnevnog reda razmatranje Informaciju o aktivnostima u vezi sa zaštitom bh. imovine dok se ne očituje pregovarački tim za pitanja sukcesije.

Procjena je da je oko 200 objekata bh. firmi u Hrvatskoj vrijednih najmanje dvije milijarde eura.

Vila Aurora u Trstenom kod Dubrovnika (foto: mostarskaraja.com)
Vila Aurora u Trstenom kod Dubrovnika (foto: mostarskaraja.com)

Agencija za privatizaciju Federacije BiH, prema riječima direktora Amera Bekrića, već vodi spor za luku u Šibeniku.

"Baratamo sa iznosom od 199 miliona. Govorim o knjigovodstvenoj vrijednosti koja nije ni približna stvarnoj tržišnoj vrijednosti", navodi Bekrić.

Ukoliko Bosna i Hercegovina ne reaguje i ne zaustavi primjene dijela zakona pred Ustavnim sudom u Hrvatskoj, moglo bi biti kasno, kaže stručnjak za pitanja državne imovine Muharem Cero.

"Štetne posljedice će nastati, ugovori će se sačinjavati, a tada se nalazimo u jednom bitno drugačijem položaju. Ti eventualni sporovi koji bi se mogli pojaviti jednim takvim, činom mogli bi trajati desetinama godina, bili bi izrazito skupi i upitni u svom finalu", ukazuje Cero.

BiH je nesmotreno, kako navodi Cero, vratila tuđu imovinu po sporazumu o sukcesiji, a svoju nazad ne može, iako je mogla time riješiti mnogo šta, poput problema kakve imaju hiljade radnika sličnih onima u Hidrogradnji.

"Ona je mogla sanirati firme. Iznosi koji su enormni mogu povezati milione godina radnog staža ljudima koji se valjaju po ulicama zbog nemogućnosti da uvežu radni staž. Mogla je sanirati penzione fondove, zdravstvene fondove...", pojašnjava Muharem Cero.

Bosna i Hercegovina će tek nakon izvještaja sukcesora odlučiti na nekoj od narednih sjednica Vijeća ministara BiH šta će se konkretno uraditi.

Predsjedavajući Vijeća Denis Zvizdić najavio je tužbe, ali samo za onu imovinu koja je na državnom nivou. Ostalo će, pričekati na entitetske ili kantonalne vlasti, i Agencije za privatizaciju.

Najprije će se morati utvrditi stvarno vlasništvo, jer nakon što su u toku privatizacije sporni objekti isknjiženi iz imovine firmi, postali su uglavnom ničiji.

Kao vlasnik imovine nije se upisivao niti entitet niti kantoni, a utvrđivanje vlasništva je proces koji bi, smatraju upućeni, mogao trajati mnogo duže od 30 godina koncesionih ugovora nad tom imovinom u Hrvatskoj.

  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    U novinarstvu je od 1998. godine, a prve novinarske korake počinje u listu Oslobođenje. Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada "Global Human Rights Award" i Unije novinara BiH 2003.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG