Dostupni linkovi

Tegeltija: BiH ima važnijih pitanja od 14 prioriteta iz Mišljenja EK


Zoran Tegeltija, predsjedavajući Vijeća ministara BiH

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine (BiH) ne želi biti mjesto političkih debata, već donositi odluke u korist svih građana. Četrnaest prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije (EK) su važni za BiH, ali u BiH ima mnogo važnijih pitanja, kazao je predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija.

Tegeltija je odgovarao na pitanje poslanika Socijaldemokratske partije (SDP) u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH (PSBiH), Zukana Heleza koji je na zajedničkoj sjednici oba doma pitao šta je učinjeno na ispunjavanju 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije koji su stavljeni pred BiH kako bi dobila kandidatski status za članstvo u Evropskoj uniji (EU).

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Milan Tegeltija istakao je pred poslanicima da su neki od tih uslova napisani tako kao da “BiH ne očekuje kandidatski status, nego kao da će BiH nakon toga biti punopravna članica Evropske unije”.

“Suštinske stvari su tri zakonska rješenja i kao četvrti je Izborni zakon. Jedan od njih je Zakon o javnim nabavkama koji je u parlamentarnoj proceduri, dok će Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) za desetak dana biti poslan u parlamentarnu proceduru. Kada je u pitanju Zakon o sukobu interesa on je u fazi usaglašavanja između Ministarstva pravde i Venecijanske komisije i naći će se vrlo brzo pred poslanicima”, objasnio je Tegeltija.

Evropska komisija je u svom Mišljenju (Avis) pred BiH u maju 2019. godine postavila 14 prioritetnih uslova koje mora ispuniti prije početka pregovora o članstvu. Među prioritetima su i izmjene Izbornog zakona BiH, izmjene Ustava BiH kako bi se provela presuda Evropskog suda za ljudska prava u predmetu "Sejdić i Finci protiv BiH".

Evropski sud za ljudska prava donio je, zaključno s 1. decembrom 2020. godine, 395 presuda protiv Bosne i Hercegovine, pri čemu su tužbu podnijeli pojedinci ili više njih. Zbog nemogućnosti postizanja političkog dogovora, ni nakon više od desetljeća, presude nisu provedene.

Tegeltija je pred poslanicima oba doma Parlamenta BiH podsjetio da je za izmjene Izbornog zakona oformljena Interresorna radna grupa koja će analizirati sve prijedloge, te je najavio da je Vijeće ministara spremno utvrditi prijedlog teksta Izbornog zakona ako oko toga bude postignuta politička saglasnost.

PSBiH konstituisala je 11. maja Interresornu radnu grupu za izmjenu izbornog zakonodavstva u BiH.

U grupu je imenovan po jedan predstavnik svakog kluba poslanika u Predstavničkom domu, po jedan predstavnik svakog kluba naroda u Domu naroda, te tri predstavnika Vijeća ministara BiH.

Poslanik SDP-a Zukan Helez je na zajedničkoj sjednici oba doma PSBiH na kojoj su poslanici postavljati pitanja članovima Vijeća ministara BiH, istakao da za BiH nema ništa prioritetnije od ispunjavanja tih 14 uslova, te da ovaj saziv Vijeća ministara ima izuzetno skromne rezultate.

Slično pitanje postavio je i poslanik Stranke demokratske akcije (SDA) u Predstavničkom domu PSBiH Adil Osmanović ocjenjujući da je Vijeće ministara trebalo informisati Parlament BiH o tome što je do sada učinjeno, kao i da Vijeće ministara ne dostavlja dovoljan broj zakona.

Tegeltija je na to kazao da Vijeće ministara sigurno neće biti institucija koja će te procese blokirati, podsjećajući da je riješeno nekoliko pitanja od kojih je jedan i pitanje izbora u Mostaru, dok su odblokirani neki procesi koji su bili u zastoju nekoliko godina.

BiH je u februaru 2016. podnijela zahtjev za članstvo u EU i još uvijek nema status kandidata.

XS
SM
MD
LG